Europski Zakon o čipovima čeka zeleno svjetlo

Plan EU vrijedan 43 milijarde eura trebao bi ojačati europsku industriju poluvodiča i pomoći zemljama Unije da uhvate korak s SAD-om i Azijom

Mladen Smrekar petak, 7. travnja 2023. u 10:29
📷 IMEC
IMEC

Europska komisija najavila je donošenje Zakona o čipovima kako bi se pokušala smanjiti ovisnost EU o američkim i azijskim poluvodičima. Posljedice te ovisnosti postale su očite nakon globalnih problema u opskrbnom lancu koji su naštetili brojnim europskim tvrtkama, od automobilske industrije do proizvođača tehničke robe.

Detalji financiranja

Predloženim zakonom želi se udvostručiti udio Unije u globalnoj proizvodnji čipova na petinu tijekom sljedećeg desetljeća. Vremena za akciju nema puno, naročito otkako su i Sjedinjene Američke Države podržale svoj Zakon o čipovima (CHIPS and Science Act) kako se mogle natjecati s kineskom tehnologijom.

Zemlje EU-a i zakonodavci sastat će se na mjesečnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu 18. travnja kako bi pregovarali o detaljima financiranja Zakona. Dosad su se rasprave usredotočile na manjak od 400 milijuna eura, ali je izvršna vlast EU-a uspjela prikupiti većinu sredstava. Riječ je o ukupno 43 milijarde eura, koliko bi se na tehnološki razvoj zemalja Europske unije trebalo utrošiti do 2030.

U tehnološki razvoj Europske unije trebalo bi do 2030. uložiti 43 milijarde eura 📷 IMEC
U tehnološki razvoj Europske unije trebalo bi do 2030. uložiti 43 milijarde eura IMEC

Iako je Komisija izvorno predložila financiranje samo najsuvremenijih tvornica čipova, vlade i zakonodavci EU proširili su opseg na cijeli lanac, uključujući starije čipove te objekte za istraživanje i dizajn. Kao primjer kojem treba težiti istaknut je belgijski IMEC, vodeće svjetsko središte inovacija u nanoelektronici i digitalnim tehnologijama koje povezuje više od 600 velikih industrijskih igrača.

Belgijski IMEC povezuje više od 600 velikih industrijskih igrača 📷 IMEC
Belgijski IMEC povezuje više od 600 velikih industrijskih igrača IMEC

Prilika i za male

Financiranjem cijelog lanca, a ne samo onih najboljih i najvećih, riješile bi se i pritužbe manjih zemalja EU-a da ih se još više gura u drugi plan. To je posebno došlo do izražaja nakon što je Intel, privučen Zakonom o čipovima, odabrao Njemačku za izgradnju novog kompleksa za proizvodnju čipova.

Francusko-talijanska tvrtka STMicroelectronics udružila se pak s GlobalFoundries kako bi u Francuskoj izgradila 6,7 milijardi eura vrijednu tvornicu čipova, oslanjajući se na financiranje tamošnje vlade.