Kinesko Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije (MIIT) objavilo je ovih dana svoje ambiciozne planove tehnološkog razvoja u kojima se najveći naglasak stavlja na fuziju mozga i računala i izrada proizvoda prilagođenih korisniku te sigurna sučelja mozak-računalo s primjenama koje uključuju i medicinsku rehabilitaciju, i autonomnu vožnju i virtualnu stvarnost.

Kina tu ne staje. Kao dio šireg tehnološkog pomaka, zacrtanog u opsežnom dokumentu predstavljenom u prošli ponedjeljak, zemlja želi ubrzati razvoj grafičkih procesora i kvantnog računalstva, sve kako bi do 2027. postala globalni lider u tim segmentima. 

Sučelje mozak-računalo

Kina posljednjih godina intenzivno radi na sučeljima mozak-računalo (BCI), a prvi uspjesi postignuti su još 2019. kad su Sveučilište Tianjin i državna tvrtka China Electronics Corporation predstavili čip "Brain Talker", dizajniran za napajanje sučelja mozak-računalo. Čip dekodira neuronske signale i prevodi ih u naredbe koje računala i drugi uređaji mogu razumjeti. Ova sposobnost ima golem potencijal u različitim namjenama, kao pomoćna tehnologija za osobe s invaliditetom, u neuroprostetici, ali i poboljšanju interakcije između čovjeka i računala u raznim područjima.

Prošle godine kineska vlada je uložila velik novac u istraživački laboratorij u Tianjinu u kojem više od 60 znanstvenika razvija BCI sučelje SpiralE, neinvazivni uređaj koji se povezuje s unutarnjim uhom i omogućuje izravnu vezu s mozgom.

Humanoidni roboti

Dakako, kineske tehnološke ambicije sežu i izvan područja sučelja mozak-računalo. U studenom je MIIT iznio i svoje planove masovne proizvodnje humanoidnih robota do 2025. Ti bi roboti, kaže se u tom izvještaju trebali "preoblikovati svijet", baš kao što su to učinili mobilni telefoni.

Šangajski startup Fourier Intelligence već je najavio masovnu proizvodnju svog humanoidnog robota GR-1 koji bi se trebali kretati brzinom od 5 kilometara na sat i nositi 50 kilograma tereta.

Dugačak popis ciljeva

U popisu ciljeva koje spominje kinesko ministarstvo navode se i inteligentna, bio, nano i laserska proizvodnja, razvoj industrijskog Interneta i industrijskog metaverzuma. Među ciljevima navedena je i široka primjena mobilne komunikacije sljedeće generacije i satelitskog Interneta te ubrzani razvoj kvantnih, fotonskih i drugih računalnih tehnologija, velikih modela, zajedničkih baza podataka za dijeljenje znanja te pametne industrije općenito.

Da bi se sve to i postiglo, piše u izvještaju, treba što više koristiti obojene metale, kemikalije i anorganske nemetale, razviti ključne strateške materijale kao što su ugljična vlakna visokih performansi i napredni poluvodiči te ubrzati inovativnu primjenu novih, supravodljivih materijala.
Sve to trebalo bi, kažu omogućiti razvoj humanoidnih robota s velikim servoima, bioničkom percepcijom i kognicijom te spretnim robotskim rukama presvučenima elektroničkom kožom.

Kvantna računala i kvantni softver

Kao ciljevi zacrtana su i kvantna računala, odnosno razvoj univerzalne kvantne računalne tehnologije otporne na pogreške i koordinirane implementacije kvantnog softvera i kvantnih platformi u oblaku. U smjernicama se potiče i razvoj holografskih i kvantnih točkastih zaslona, Micro-LED prikaza, ali i pametnih terminala i povezanih pametnih automobila.

Kinesko ministarstvo posebnu pažnju namjerava posvetiti tehnološkim istraživanjima o naprednim bežičnim komunikacijama, novoj mrežnoj arhitekturi, integraciji između domena, mrežama i sigurnosti podataka te razvoju bežičnih tehnologija i aplikacija namijenjenih holografskim komunikacijama i digitalnim blizancima.

To za sobom vuče i izgradnju novih inteligentnih računalnih centara iznimno velikih razmjera, nova otkrića u tehnologijama GPU čipova i razvoj treće generacije Interneta, blockchain tehnologije i sustava provjere autentičnosti internetskog digitalnog identiteta.