Hrvatski Telekom predstavio projekt pametnih zračnih luka s privatnim 5G mrežama
U suradnji s tvrtkom Markoja, Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba te zračnim lukama Zagreb, Zadar i Pula Hrvatski Telekom predstavio je 'NextGen 5G Airports' projekt privatne 5G mreže namijenjen zračnim lukama, što omogućuje povećanje učinkovitosti, sigurnosti i boljeg korisničkog iskustva. Ukupna vrijednost potencijalne investicije iznosi 5,6 milijuna eura i obuhvaća sve tri zračne luke

Ključna prednost privatnih 5G mreža je potpuna kontrola nad infrastrukturom – od planiranja i implementacije do svakodnevnog upravljanja i nadogradnje. To omogućuje bržu digitalizaciju, višu razinu sigurnosti, pouzdanost i prilagodbu specifičnim potrebama svakoga zračnog prijevoznika, operatora ili korisnika.
U uvodnom dijelu je Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma za tehniku i informacijske tehnologije, istaknuo: „Kako je broj putovanja u porastu, zračne luke moraju se transformirati, a to iziskuje digitalizaciju u raznim pogledima kako bi optimizirali poslovanje i poboljšali korisničko iskustvo. To je moguće zahvaljujući povezivosti na krilima 5G-a. U kontekstu nužne ubrzane digitalne transformacije zračnih luka, privatne 5G mreže postaju ključan alat za podizanje učinkovitosti, sigurnosti i inovativnosti u svakodnevnim operacijama od čega koristi imaju svi - privatni putnici kojima prva stvar kad slete jest da uključe mobitel, zračne luke i avioprijevoznici koji postaju učinkovitiji, moderniji i poligoni tehnoloških inovacija, pa do lokanih sredina i gospodarstva. U slučaju odobrenja CEF sufinanciranja, zračne luke Zagreb, Zadar i Pula mogle bi tri godine koristiti privatne 5G mreže bez naknade, što bi im omogućilo pristup najmodernijim 5G SA tehnologijama za razvoj naprednih aerodromskih procesa.“
S obzirom na velik broj putnika koji koriste usluge zračnih luka (prošle godine više od 4,3 milijuna u zračnoj luci Zagreb, pola milijuna u zračnoj luci Pula i rekordnih 1,5 milijuna u zračnoj luci Zadar), implementacija privatnih 5G mreža u raznim segmentima može optimizirati poslovanje zračnih luka.
Sa 14 kilometara ograde, 188.684,95 m² staze i kompleksnim sustavom svjetala i navigacije, korištenje drona s UHD kamerom i analitikom baziranim na umjetnoj inteligenciji znatno će ubrzati inspekcijski proces, omogućiti prepoznavanje nepravilnosti u stvarnom vremenu, povećati točnost podataka i procjena te dati preporuke za djelovanje u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb.
Zračna luka Pula će pak, s obzirom na manji kapacitet i površinu (8.200 operacija u 2024., jedna staza dužine 2.946 metara, 10.488 metara sigurnosne ograde), implementirati sustav od 50 UHD kamera i RCR senzora duž ograde, povezanih s AI softverom koji prepoznaje oštećenja, provale (ljudi i životinja) i daje preporuke u stvarnom vremenu.
Zračna luka Zadar sa 7.879 operacija u 2024. godini, dvije staze (2.000 i 2.500 m) i 7,5 kilometara sigurnosne ograde, implementirat će industrijske tablete s AI softverom za inspekciju staza i ograde. To znači da djelatnici više neće morati usmeno ili radio vezom prijavljivati nepravilnosti, već će se podaci automatski slati na obradu i donošenje odluka.
Na panel-diskusiji 'Implementacija privatnih 5G mreža u hrvatskim zračnim lukama koju je vodila Marijana Bačić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma za poslovne korisnike i direktorica Combisa, a sudjelovali su i Matija Bračić, docent s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a, Boris Markoja, direktor i član Uprave tvrtke Markoja te Marin Tica, direktor Službe informatike u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, istaknuto je kako privatne 5G mreže omogućuju integriranu razmjenu glasa, podataka i videa između zemaljskih službi, tehničkih timova i operativnog centra. Za razliku od starijih sustava koji podržavaju isključivo glasovnu komunikaciju i ograničene podatke, privatna 5G mreža omogućuje objedinjavanje više komunikacijskih platformi u jednu, smanjujući potrebu za višestrukim uređajima i pojednostavljujući upravljanje mrežom.
„Naš strateški smjer je razvoj fleksibilnih privatnih 5G rješenja koja omogućuju zračnim lukama digitalizaciju ključnih procesa, od optimizacije rasporeda osoblja do prediktivnog održavanja infrastrukture. Ulaganja u privatne 5G mreže omogućuju hrvatskim zračnim lukama da se transformiraju i budu spremne za izazove i prilike budućnosti, pritom pružajući vrhunsko iskustvo svim korisnicima i osiguravajući održiv rast i konkurentnost hrvatskog gospodarstva“, istaknula je Marijana Bačić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma za poslovne korisnike i direktorica Combisa.
Implementacija takvih inovacija u izuzetno reguliranom okruženju, kakvo su zračne luke, zahtijeva detaljno planiranje i blisku suradnju s nadležnim institucijama, istaknuli su sudionici panel-diskusije. Ključni čimbenici za modernizaciju zračnog promet su: privatne 5G mreže, cloud, umjetna inteligencija, analitika, aplikacije i povezivost koja je u srcu tog ekosustava, rečeno je u diskusiji.
Privatne 5G mreže odlično surađuju s umjetnom inteligencijom (AI) i strojnim učenjem (ML), omogućujući prijenos podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova i zemaljskih timova za održavanje. Uz dodatnu upotrebu proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR) te umjetne inteligencije, zrakoplovne kompanije mogu predvidjeti moguće kvarove i brže te učinkovitije obaviti popravke. Time se smanjuje vrijeme izvan funkcije i nepredviđena kašnjenja, čime se štede značajna financijska sredstva, uz visoko zadovoljstvo korisnika njihovih usluga.
Zahvaljujući mogućnosti prijenosa podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova, kontrola leta i zemaljskih timova, privatne 5G mreže povećavaju sigurnost letova. Postavljanjem 8K nadzornih kamera i korištenjem dronova moguće je neprekidno i nenametljivo pratiti aktivnosti putnika. Poboljšana povezanost omogućuje pružanje ažurnih vremenskih informacija pilotima, čime se donose bolje odluke i izbjegavaju turbulentni uvjeti.
Informiranje putnika i poštivanje rasporeda letova ključno je. Digitalizacija prijave i ukrcaja može smanjiti ukupno vrijeme sigurnosne provjere, dok senzori i roboti za upravljanje prtljagom smanjuju broj izgubljenih torbi. Autonomna vozila za podršku na tlu omogućuju bolju kontrolu prometa i lakše ukrcavanje prtljage.