Sonyjev prvi model s novim Samsungovim QD-OLED panelom pojavio se na tržištu nakon nekoliko mjeseci oglašavanja ove inovacije kao golemog koraka naprijed. S QD-OLED panelima već smo se družili, kad smo testirali prvi QD-OLED monitor na svijetu. QD-OLED skraćenica je od Quantum Dot Organic Light-Emitting Diode, iz čega je jasno kako se radi o OLED panelu s dodatkom Quantum Dota. Svjetlost proizvode organske molekule, ali u priču su uključene i mikroskopske poluvodičke čestice, zapravo nanokristali, promjera od 2 do 10 nanometara (veličine 50 atoma). Riječ je o hibridnoj tehnologiji prikaza, gdje se svim postojećim odlikama OLED panela, poput savršenog prikaza crne boje, vrhunske oštrine pokretnih objekata i izuzetno širokih kutova gledanja, pridodaju beneficije Quantum Dota, poglavito na polju svjetline prikaza i bogatstva boja.

Kao što smo već pisali u nedavnoj analizi tehnologije QD-OLED, pikseli klasičnih OLED panela isijavaju bijelu svjetlost kroz filtar boja, koji tu bijelu svjetlost pretvara u ono što naposljetku vidimo. Zbog takvog načina rada, u tehnički naprednijim tekstovima još ih se naziva WRGB OLED (White Red Green Blue OLED) ili WOLED panelima. Intenzitet te bijele svjetlosti ne može biti ekstremno velik, jer bi došlo do drastičnog skraćenja životnog vijeka organskih molekula, što bi kupcima takvih ekrana bilo posve neprihvatljivo. Osim što svjetlost ne može biti iznimno jaka, jedan njezin dio upija i spomenuti filtar boja. Sve to rezultira osjetno nižom maksimalnom svjetlinom prikaza od one koju je moguće postići pomoću LCD ekrana, koji koriste klasično pozadinsko osvjetljenje. To je jedan od razloga zbog kojih je Samsung dugi niz godina inzistirao na svojim QLED televizorima, karakterističnim upravo prema izuzetno visokoj svjetlini slike, koju su sposobni postići.

QD-OLED paneli donose drastično višu svjetlinu od klasičnih OLED matrica, i to tako što propuštaju plavu svjetlost, koja ima najvišu razinu svjetlosne energije, kroz ranije spomenute nanokristale, kako bi prikazali crvenu, zelenu i plavu boju te sve njihove tonove i kombinacije. Zahvaljujući tome, mnogo bolje zadržavaju saturaciju boja pri visokim svjetlinama i sposobni su prikazati dvadesetak posto veći raspon svih boja (znate ono – crvenije crvene, plavije plave i zelenije zelene), te dodatno povećavaju ionako odlične kutove gledanja. Iz navedenog očito je i kako QD-OLED paneli iz jednadžbe izbacuju filtar boja, a samim time i izbjegavaju gubitak svjetline, koji dotični uzrokuje. Budući da boje nastaju transformiranjem plave svjetlosti pomoću nanokristala, QD-OLED paneli smatraju se "pravim" RGB OLED panelima. Zbog izuzetne energetske učinkovitosti Quantum Dotova, u svim tim transformacijama ne dolazi ni do kakvog značajnijeg gubitka svjetline, stoga QD-OLED paneli mogu postići do 50% višu svjetlinu u odnosu na najbolje konkurentske OLED panele.

Sony A95K dolazi s platformom Google TV na operativnom sustavom Android 10, kao i prošlogodišnji modeli, ali s podrškom za VRR, što će dobro doći onima koji planiraju igrati igre na ovom TV-u, jer će im se frekvencija osvježavanja ekrana automatski prilagođavati broju sličica u sekundi u igrama. Tu je i tehnologija Acoustic Surface Audio+, što znači da su zvučnici ugrađeni u sam ekran.

Ugrađeni mikrofon omogućava korištenje glasovnih naredbi za upravljanje televizorom, a podrška za kameru uključuje i mogućnost automatske kalibracije televizora kako bi slika i zvuk bili idealno usmjereni tamo gdje se nalaze gledatelji.

Sony je poznat kao jedan od kvalitetnijih, ali i skupljih brendova na tržištu televizora, stoga ni A95K ne odudara od tog opisa. Cijena od 23.000 kuna za manju dijagonalu od 55" i 31.000 kuna za model s ekranom od 65" ovaj televizor smješta na stepenicu iznad OLED modela drugih proizvođača.

Općenito o televizorima u 2022.

Informacije o svim ovogodišnjim televizorima koje su predstavili LG, Panasonic, Philips, Samsung i Sony potražite u temi broja Buga 358.