Bibop Gresta, suosnivač tvrtke Hyperloop Transportation Technologies, gostovao je u podcastu Lexicon časopisa Interesting Engineering, gdje je govorio o razvoju tehnologije za sustav brzog i učinkovitog transporta budućnosti. Prema njegovim riječima, prometovanje brzim kapsulama unutar niskotlačnih tunela donijet će revoluciju u svijet transporta te unijeti velike promjene u sve naše živote. Ništa manje ambicioznu najavu ne bismo niti očekivali od prvog čovjeka kompanije koja razvija taj projekt, a koji je usput napisao i knjigu o Hyperloopu.

Gresta u opisu svoje knjige kaže da "to nije još jedan superbrzi vlak, već potpuno novo prijevozno sredstvo: najbrže, najučinkovitije i održivo koje su ljudi ikada zamislili. Zrakoplov je to bez krila i repa, kapsula pod pritiskom koja fijuče nekoliko metara iznad tla i postiže brzinu od 1.223 km/h, usput redefinirajući naš koncept putovanja."

Italija kao dokaz koncepta

Kako bi prenio ove futurističke najave u stvarnost, Hyperloop TT je već potpisao ugovor o izgradnji prve dionice svoje pruge u toj zemlji. Kao što smo pisali nedavno, u projekt je odlučila uložiti i Europska unija, i to čak 800 milijuna eura u sklopu svojeg projekta NextGenerationEU. Time će se djelomično financirati izgradnja prve mreže tunela za teretni Hyperloop u Italiji, a Gresta sada otkriva i gdje i kada.

Prvi komercijalni Hyperloop bi trebao osvanuti već do 2029. godine, relativno blizu Hrvatske, na relaciji između Venecije i Padove. Trasa duga 38 kilometara poslužit će primarno kao dokaz da je koncept izvediv, pa neće za svoj prioritet imati brzinu transporta, koliko njegovu učinkovitost.

Učinkovitost kao prvi prioritet

"Kada se govori o Hyperloopu, obično svi govore o brzini, ali u stvarnosti najveća disrupcija bit će njegova učinkovitost", pojašnjava dalje Gresta: "To je i prijevoz ljudi od točke A do točke B gotovo brzinom zvuka, ali korištenjem značajno manje energije. Takav jedinstveni prijedlog simbolizira ono što svijetu danas treba".

Kad je riječ o pokusnom projektu u Italiji, tamo će kapsule vjerojatno u redovnom režimu putovati brzinama do 500 km/h. No, projekt će poslužiti i kao testni poligon za buduće izvedbe, pa će se u njemu testirati i ubrzavanje kapsula do ciljanih 1.223 km/h, ali i dalje bez putnika. Upravo to je granica o kojoj sanjaju u kompaniji Hyperloop TT. Kao ključne tehnologije, kojima će taj san biti ostvaren, ističu se novi napredni materijali, pasivni sustavi levitacije te prozori s tehnologijom proširene stvarnosti – sve kako bi putnici mogli uživati dok jure tunelima gotovo brzinom zvuka.

Korak dalje – svemir

Ako vam do sada najave ovog talijanskog biznismena nisu zvučale dovoljno futuristički, evo još jedne. Nakon što realizira Hyperloop, posvetit će se novom projektu – svemirskom dizalu, ekološki prihvatljivom i isplativom načinu za lansiranje tereta u svemir, što će biti temelj za slanje ljudi u istraživačke misije na druge planete.

Utopija?

Od 2012. nižu se objave i najave ovakvih i sličnih projekata (zagovara ih i Elon Musk), ni jedan još nije zaživio, mnogi su vrlo skeptični prema cijelom konceptu, ali evo trebamo se strpjeti "samo" pet godina i vidjeti hoće li Gresta biti taj koji će napokon uspjeti ostvariti išta od najavljenog.