Hardt Hyperloop testira svoj sustav transporta u Nizozemskoj
U nizozemskom gradu Veendamu nalazi se novi testni poligon za testiranje tehnologija povezanih s Hyperloopom, koji je od ovoga tjedna i službeno u pogonu, nakon testne vožnje prve kapsule
Iako se o tome više ne piše toliko često nekoliko kompanija u Europi i svijetu i dalje nastavljaju s razvojem svojih koncepata za Hyperloop. Jedna od njih je i nizozemski Hardt Hyperloop, tim koji je pobijedio na jednom natjecanju idejnih rješenja u organizaciji Elona Muska, pa potom prerastao u pravu kompaniju. Kao takvi, najavljuju da će razviti europski Hyperloop s ciljem povezivanja nekoliko metropola svojim niskotlačnim tunelima i brzim vlakovima u njima.
Ovoga su tjedna u nizozemskom gradu Veendamu, u Europskom Hyperloop Centru (EHC) uspješno testirali prvi prototip svoje kapsule. U umanjenom tunelu isto tako umanjeni je prototip samostalno vozio na principu magnetske levitacije, postigao brzinu od 30 km/h, ubrzanje od 0,2 G, a pritom su testirani ključni pogonski i upravljački sustavi. Taj test svečano je obilježen, jer je riječ o značajnom koraku u razvoju ove tehnologije u Europi.
Tom je prigodom najavljeno i da će do kraja godine na istom mjestu biti testirano prometovanje kapsule brzinom do 100 km/h, uz promjenu kolosijeka unutar niskotlačne cijevi. Već ranije prototip cijevi pokazao je da je u stanju zadržati tlak od samo 1 milibara, kakav bi u budućnosti trebao biti prisutan u cijeloj njihovoj transportnoj mreži.
Testna cijev u centru EHC promjera je 2,5 metra i dužine 450 metara. Omogućava sve slične testove vlakova, pa tako i savladavanje zavoja, prestrojavanje, razdvajanje i spajanje kolosijeka – sve stvarne saturacije koje će Hyperloop morati svladati prije komercijalizacije, u koju ju Hardt Hyperloopu i dalje čvrsto vjeruju.
Ističu da je Hyperloop, kako ga oni vide, sustav transporta daleko jeftiniji za izgradnju od klasične brze željeznice, jer se slaže od standardiziranih modula te zahtijeva manje popratne infrastrukture. K tome, troši i do deset puta manje energije po prevaljenom kilometru i putniku od zrakoplova ili automobila. Prepoznala ga je i Europska unija u svojem planu prometne infrastrukture TEN-T, ali jasno je da do ostvarenja prvog komercijalnog Hyperloopa i dalje treba savladati brojne tehničke i inženjerske izazove.
