Kina ne odustaje od Hyperloopa, planiraju ga pustiti u rad do 2035. godine
Sustav prijevoza brzim levitirajućim vlakovima unutar niskotlačnih tunela donosi mnoge tehničke izazove, no u Kini će se ipak raditi na njegovoj komercijalizaciji
Otkako je Elon Musk kao svoju ideju predstavio već postojeći koncept brzog željezničkog prijevoza u vakuumskim tunelima, pa joj nadjenuo ime Hyperloop, na tom su projektu radile mnoge kompanije i studentski timovi. Čak je i Musk bio organizirao natjecanje u najbolje konceptnom dizajnu, pa je u sličan projekt uložio i Richard Branson. Međutim, mnogi su od tada shvatili kako je u Hyperloopu previše tehnoloških izazova za sigurno prometovanje putnika, pa napustili razvoj, ili ga preusmjerili u druge slične projekte.
Kineski maglev u vakuumu
Premda u javnosti već prevladava mišljenje da taj projekt nikada neće biti ostvaren na velikoj skali, u Kini su drugačijeg mišljenja. Nakon testiranja prototipa maglev vlakova unutar niskotlačnih tunela u punoj veličini, sada stiže i najava prve komercijalne linije Hyperloopa. On bi trebao biti izgrađen na 175 kilometara dugoj trasi između njihovih dvaju velikih gradova na istočnoj obali, Šangaja i Hangzhoua.
Trenutačno su ovi megalopolisi povezani cestom, gdje putovanje traje oko tri sata te brzom željeznicom, kojom je put skraćen na oko jednog sata. Ostvari li se ambiciozna vizija Kineza, pa njihov Hyperloop bude u stanju voziti brzinom od oko 1.000 km/h, isti put mogao bi se prijeći za samo 15-ak minuta.
Ova je dionica odabrana za prvi takav projekt iz razloga što je relativno jednostavna za izgradnju Hyperloop rute. Teren je prilično ravan i ne odveć zahtjevan, dok povezane gradove karakterizira velika ekonomska moć i gusta naseljenost – pa i ovaj način njihovog povezivanja ima smisla i s poslovne strane. Do otvaranja prve Hyperloop linije morat će biti obavljeno mnogo predradnji, istraživanja i razvoja, unaprjeđenja sigurnosti i, vjerojatno, promjene raznih regulativa, pa je stoga i rok za dovršenje projekta tek 2035. godina.