Virgin Hyperloop okreće se prijevozu tereta umjesto putnika
Iako su već testirali svoje putničke kapsule za prometovanje niskotlačnim tunelima, u ovoj kompaniji odlučeno je da će odustati od razvoja ove tehnologije i posvetiti se samo teretnom transportu
Velika promjena dogodila se krajem prošloga tjedna u američkoj kompaniji Virgin Hyperloop, koja razvija koncept prijevoza kapsulama smještenim u niskotlačnim tunelima. Naime, nakon nekoliko godina razvoja, pa čak i prije godinu i pol prikazanog funkcionalnog umanjenog prototipa putničke kapsule, odlučeno je kako će se strategija tvrtke promijeniti.
Otpuštena polovica zaposlenika
Od sada se Virgin Hyperloop više neće baviti razvojem kapsula za prijevoz putnika kroz tunele, već će se fokusirati isključivo na transport raznih tereta. U skladu s time, odlučeno je i kako će se broj zaposlenika u kompaniji prepoloviti. Prošloga petka tako je njih 111 dobilo otkaze, najavljene putem videokonferencije. Potez uprave, navodno, nije bio očekivan, pogotovo ne na tako iznenadan način i u tolikom obuhvatu.
Zaokret u poslovnoj strategiji izazvan je, kažu, globalnim poremećajima u lancu dobave i koronakrizom. Ipak, nadaju se da će im manja kompanija omogućiti da se fleksibilnije i učinkovitije prilagode potražnji na tržištu. Na njemu vide svoju priliku, jer planiraju ponuditi rješenje brzog prijevoza tereta u logističkim lancima, koji u posljednje vrijeme imaju velikih operativnih problema.
Veći interes za teretni prijevoz
Virgin Hyperloop je, podsjetimo, na svojoj kratkoj testnoj trasi u Nevadi 2020. godine u kapsuli prvi puta prevezao dvoje putnika. Paralelno su radili i na transportu tereta, budući da im je većinski vlasnik logistička kompanija DP World iz Dubaija, za koju su najavili razviti teretni Hyperloop. Ovaj sustav prijevoza paleta i drugih tereta bio bi u stanju uzeti najbolje iz dva svijeta: biti brz poput zračnog prijevoza, a jeftin poput cestovnog. K tome, trebao bi povezati i nadovezati se na postojeće transportne tehnologije.
Do sada je, navodno, interes za njihovim sustavom za brzi transport robe na paletama iskazalo 15 potencijalnih kupaca iz cijelog svijeta. Prođe li sve po njihovom planu, prvi takav sustav mogao bi biti pušten u rad kroz četiri godine, a dobit ostvarena kroz njega mogla bi biti ponovno reinvestirana u, sada ugašeni, razvoj putničkih sustava.
