Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, u Hrvatskoj većina adolescenata ima pristup Internetu, a na njemu provode od 3 pa čak i do preko 5 sati dnevno. Vrijeme najviše provode na društvenim mrežama, uglavnom na Instagramu (preko 50%), YouTubeu (20%) i WhatsAppu (13,7%).

Čak 30% ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraživanju stvorilo je svoje profile na tim društvenim mrežama kad su imali 10 godina ili manje.

Zabrinjavajući trendovi

Ispitanici ne bježe od upoznavanja ljudi koje su upoznali putem Interneta. Prema ovim rezultatima, čak 68,3% njih odlučilo upoznati se uživo s drugim osobama, a 13% ih je pronašlo partnera na društvenim mrežama.

Ista istraživačka studija pokazuje da je i u porastu sexting – 58,6% adolescenata primilo je seksualno eksplicitan materijal od svojih prijatelja, a 17% ga je proslijedilo bez pristanka osobe. Iako je samo 5,4% priznalo sexting s osobama starijima od sebe, 87% tvrdi da je to učinilo svojevoljno (smatra se da je određeni dio bio pod prisilom ili ucjenom).

Također je i zabrinjavajući nesrazmjer između njihove želje za druženjem uživo (64%) te postotka onih koji to i čine (41,7%). Mnogi adolescenti zapravo vode vrlo povučeni internetski život, a u kombinaciji s njihovim godinama kao i potrebom za druženjem, to stvara brojne mogućnosti za manipulacije i cyberbullying od strane zlonamjernih osoba, zaključuju istraživači.

Kako otkriti cyberbullying

Cyberbullying je namjerno ponašanje, tj. ponavljajući obrazac namjernog ponašanja koji nanosi štetu žrtvi. Cyberbullying se može događati putem SMS-a, aplikacija za razmjenu poruka, foruma i komentara na društvenim mrežama, obično dijeljenjem ili objavljivanjem osobnih podataka ili štetnog sadržaja o nekome. Veoma je teško boriti se protiv cyberbullyinga jer digitalni uređaji pružaju mogućnost 24-satne komunikacije, a objavljeni podaci ponekad mogu ostati trajno vidljivi drugim osobama. Također je teško primijetiti cyberbullying jer se može događati na mjestima koja su izvan nadzora ili svjesnosti roditelja te učitelja.

Postoji mnogo vrsta zlostavljanja online, ali među najčešćima su razmjene golišavih fotografija, prisilni sexting, lažne optužbe, sramoćenje nečijeg financijskog statusa ili seksualne orijentacije, profili lažnog identiteta koji služe za traženje podataka, poticanje samoubojstva i doxing.

Kako spriječiti cyberbullying

Potrebno je naučiti djecu i mlade da posebno pažljivo čuvaju svoje osobne podatke. Dijeljenje adrese, broja mobitela i gdje idu u školu – sve se to može koristiti za stvaranje lažne internetske "persone" koja se potom ili predstavlja kao da su oni ili se pretvara da je jedan od njihovih prijatelja.

Odustajanje od pristupa internetu ili prisiljavanje djece da deinstaliraju aplikacije i budu "izvan mreže" nije dugoročno rješenje. Dodatno ih moramo educirati o tome kako stvari koje govore i rade naštetiti drugima te ih motivirati da budu ljubazni i u stvarnom životu kao i na Internetu.

Viberove preporuke

Tvrtke sve više obraćaju pozornost na cyberbullying, a neke popularne platforme za razmjenu poruka poput Vibera nude alate koje mladi korisnici mogu upotrijebiti za zaštitu svoje privatnosti. Korisnici između 13 i 16 godina zaštićeni su prema unaprijed zadanim postavkama, tako da je obrada njihovih podataka ograničena samo na ono što je potrebno.

No, što mladi korisnici mogu učiniti da dodatno zaštite svoju privatnost? Alati poput tajnih chatova omogućuju im postavljanje timera za samouništenje za svaku poruku koju pošalju u chatu. Primatelj ne može napraviti snimke zaslona poruka na Androidu, a na iPhoneu ćete primiti obavijest ako je netko pokušao snimiti snimak zaslona ili proslijediti poruku. Slike i videozapisi imaju zamućeni pregled, a nakon isteka vremena, poruka nestaje. Sakrivanje internetskog statusa može pomoći smanjiti vrebanje od strane zlonamjernih osoba.