Umjetna inteligencija ima potencijal revolucionarizirati znanstvena istraživanja, na načine koji se mogu činiti kao znanstvena fantastika, ali su nadohvat ruke. U Nacionalnom laboratoriju Brookhaven američkog Ministarstva energetike (DOE) znanstvenici već koriste AI za automatizaciju eksperimenata i otkrivanje novih materijala, a razvijaju i AI znanstvenog pomoćnika koji komunicira uobičajenim jezikom i pomaže u provođenju eksperimenata.

Proširenje ljudskog mozga

Tako se došlo i do "znanstvenog egzokorteksa", pri čemu "exo" označava ono izvan, a "korteks" se odnosi na sloj obrade informacija u ljudskom mozgu. Umjesto jednostavnih chatbotova i znanstvenih pomoćnika, objašnjava Kevin Yager, voditelj grupe za elektroničke nanomaterijale u Centru za funkcionalne nanomaterijale (CFN), egzokorteks bi trebao biti produžetak znanstvenikova mozga. Istraživači će komunicirati s njim kroz razgovor, bez potrebe za invazivnim sučeljima mozak-računalo.

"Egzokorteks, realiziran kroz softver, poslužio bi kao novi izvor razmišljanja, inspiracije i mašte", objašnjava Yager u časopisu Digital Discovery. On bi, kaže, bio analogan slojevima ljudskog mozga koji se razvio tijekom ljudske evolucije. Dno mozga kontrolira osnovne funkcije preživljavanja, poput disanja. Drugi, napredniji slojevi bave se sve kompliciranijim funkcijama, poput emocionalne regulacije i obrade jezika, a svi zajedno rade zajedno u harmoniji.

Skup desetaka agenata

"Tehnološki, sad imamo potencijal dodati još jedan, vanjski sloj mozgu, onaj koji nas povezuje s umjetnom inteligencijom", tvrdi Yager. "I baš kao i specijalizirane regije mozga koje međusobno koordiniraju kako bi stvorile ono što nazivamo inteligencijom, egzokorteks će integrirati individualizirane AI sposobnosti za rješavanje problema ili generiranje kreativnosti."

Egzokorteks bi bio skup desetaka agenata umjetne inteligencije koji rade zajedno, prilagođeni individualnim potrebama istraživača. Svaki bi agent bio obučen za izvršavanje specifičnih zadataka vezanih uz znanost. Na primjer, agent za znanstvenu literaturu mogao bi pretraživati ​​objavljene radove kako bi pronašao optimalan protokol za eksperiment, dok drugi agent AI prikuplja i analizira podatke iz eksperimenta koji se izvodi. Dodatni agenti mogu pokrenuti eksperimente ili simulacije, usporediti nalaze s prethodnim studijama ili čak predložiti ideje za sljedeće eksperimente.

Trgovina aplikacija

U idealnom slučaju, znanstvenici bi jednog dana dobili "trgovinu aplikacija" iz koje će moći preuzeti AI agente kojima će poboljšati sposobnosti svog egzokorteksa, slično kao što preuzimanje novih aplikacija dodaje funkcionalnost telefonima. Pojedinačne AI "aplikacije" također će se moći učinkovito ažurirati i zamijeniti, zamišlja Yager.

Konačni rezultat egzokorteksa bit će rezultat slijeda odluka, planiranja, izvršenja, verifikacije i sažimanja, a ne jednostavnog teksta koji ispisuje generativni chatbot. Ova dodatna iteracija, promicana komunikacijom između AI agenata i strukture egzokorteksa, u konačnici će poboljšati izlaz i učiniti AI još inteligentnijom, vjeruje Yager koji s kolegama radi na egzokorteksu koji će ubrzati istraživanja nanomaterijala u CFN-u.

Yager očekuje da bi se nešto poput egzokorteksa moglo ugraditi u svakodnevni život možda već unutar sljedećih pet godina.