Vizualizacija serije potresa kod Petrinje na karti Hrvatske

Hrvatska Seizmoloska služba objavila je ubrzani vizualni pregled kojim su vizualizirali niz potresa, uključujući onaj najrazorniji, u prva dva dana ove "potresne sezone" oko Petrinje

Sandro Vrbanus nedjelja, 3. siječnja 2021. u 14:48

Hrvatska Seizmoloska služba s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu izradila je animaciju koja vizualizira potrese koji su pogodili i razorili Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta. Njihov video na zamljovidu prikazuje seriju potresa koji su pogodili ovo područje 28. i 29. prosinca 2020. godine. Kružići koji označavaju mjesta epicentara proporcionalni su magnitudi potresa, a vrijeme je prikazano (iako slabo vidljivo u dnu ekrana) u UTC vremenu, koje je za jedan sat manje od onog u Hrvatskoj.

Glavni potres magnitude M=6.2 koji se dogodio 29. prosinca u 12:19 sati možete vidjeti otprilike na 0:49 sekundi videa.

Niz razornih potresa

28. prosinca 2020. u 6 sati i 28 minute dogodio se jak potres magnitude M=5.0 s epicentrom kod Petrinje. Isti dan, uslijedilo je još nekoliko jačih potresa, a naredni dan 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta područje oko Petrinje pogodio je razoran potres magnitude M=6.2 nakon kojeg su uslijedili brojni naknadni potresi.

Petrinjski potres magnitude 6.2 jedan je od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa koji su se dogodili na teritoriju Republike Hrvatske od početka 20. stoljeća, tj. otkada u Hrvatskoj počinje instrumentalno bilježenje potresa. Jedino je potres kod Imotskog 1942. godine bio jednake magnitude, a dogodio se, zanimljivo, na isti datum, 29. prosinca.

Do sada najjači instrumentalno zabilježeni potres u području Pokuplja bio je povijesni Pokupski potres iz 1909. godine magnitude 5.8. Na temelju njega je najpoznatiji hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić otkrio postojanje diskontinuiteta u unutrašnjosti Zemlje. Taj diskontinuitet između Zemljine kore i plašta nazvan je prema njemu Mohorovičićev diskontinuitet.

Veliki petrinjski potres dogodio se na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. Ovaj rasjed granični je između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena, a "klizanjem" tektonskih ploča uzdužno, odnosno njihovim lateralnim pomakom oslobađa se velika količina energije na dubinama od 12 pa sve do 2 kilometra. Prilikom potresa tlo u Petrinji potonulo je za oko 14, dok su se područja zapadno od epicentra uzdigla za najviše 44 centimetra.

Od prvog potresa 28. prosinca do sada je u Hrvatskoj zabilježeno gotovo 300 potresa magnitude veće od 1.0.