Europska unija diči se mnogim zakonima i aktima koji se izravno tiču poslovanja velikih američkih tehnoloških kompanija. Često se piše o mišljenjima, primjedbama i kaznama, koje su, očito, potakle da se promišlja kako dalje s EU tržištem. A nove regulacije još dolaze.

Akt o umjetnoj inteligenciji, predloženog još 2021. godine a koji se trenutno nalazi u završnim fazama usklađivanja prije konačnog odobravanja, novi je kamen na koji bi se mogle spotaknuti tvrtke koje dolaze preko bare. Bit ovog Akta je kategorizacija AI sustava prema visini rizika kako bi se nametnule odgovarajuće obveze kompanijama koje stoje iza tih sustava. Ovaj nadolazeći, kao i prijašnji zakoni, posebno GDPR, utječu na odluke američkih kompanija da li se pojaviti na tom regulatornom okruženju ili jednostavno izbjegnuti EU tržište.

Meta i Apple odustaju

Meta je odlučila ne ponuditi svoj AI model, uključujući nadolazeći Llama, klijentima u Europskoj uniji. Ova odluka ne proizlazi iz samog Akta o AI, već iz zabrinutosti vezanih uz GDPR. EU regulatori nisu blagonaklono dočekali najavu Mete da za obuku svojih LLM-ova uključi podatke korisnika s Facebooka i Instagrama. To je nagnalo Metu da razmisli ima li smisla ići u još jednu pravnu bitku s EU.

Apple je također donio odluku vezanu uz europsko tržište. Tvrtka je odlučila ne lansirati Apple Intelligence, novi skup AI značajki za iOS i macOS, u Europi. Apple je kao razlog naveo potencijalne sukobe sa Zakonom o digitalnim tržištima. DMA zahtjeva interoperabilnost, pa Apple tvrdi da bi to moglo dovesti do problema s privatnošću i drugim pravnim zavrzlamama.

I Brazil regulira

U Brazilu je Meta nedavno suspendirala korištenje svojih AI alata nakon prigovora vlade. Nacionalno tijelo za zaštitu podataka Brazila, koje djeluje prema Općem zakonu o zaštiti podataka, brazilskoj verziji GDPR-a,  naložilo je Meti da preispita i promijeni pravila o privatnosti. Konkretno, od Mete se zahtijevalo, poput EU-a, da za obuku AI sustava izostavi osobne podatke korisnika.

Odluke velikih tehnoloških tvrtki poput Mete i Applea da ograniče ili ne ponude određene UI usluge u pojedinim regijama ilustriraju praktične posljedice ovih regulatornih razlika. Ove odluke ne samo da utječu na poslovanje tvrtki, već i na dostupnost naprednih tehnologija korisnicima u različitim dijelovima svijeta.

Potpuna suprotnost

Sjedinjene Američke Države su na drugoj strani regulatornog spektra i predstavljaju kontrast drugim zemljama. Amerika nema sveobuhvatan savezni zakon o privatnosti ekvivalentan GDPR-u EU-a ili LGPD-u Brazilu. Čak i nedorečenost antitrustovskog zakona daje slobodu kompanijama da se neometano, bez uplitanja zakonodavaca bave razvojem i ostvaruju profit. To im je pogodovalo posebno u fazi obučavanja prvih AI-a sustava kad su u pitanju kršenja autorskih prava.

SAD nije potpuno bez ideja ili akcija oko regulacije AI-a. U listopadu 2022. Bidenova administracija izdala je izvršnu naredbu o umjetnoj inteligenciji, ali to nije bitno promijenilo situaciju. Možda je samo nagovijestilo nova vremena, no o tom potom, kad završe predsjednički izbori. Tek tada će se vidjeti kuda će se krenuti s ograničenjima razvoja umjetne inteligencije ili potpune  tržišne slobode.

Bolje spriječiti nego liječiti

Budućnost regulacije ostaje otvoreni problem na globalnoj razini. Nije za vjerovati da će regulacije SAD-a,  Europe ili bilo gdje drugdje, moći slijediti brzi razvoj tehnologije, iako su se i sami zakonodavci nešto naučili u prošlom kratkom vremenu. Jasno im je da je spriječiti bolje nego liječiti. Političarima to zaostajanje neće biti veliki problem, koliko će on pogoditi industriju, posebno američku.