Depresija je realan, ozbiljan i značajan globalni zdravstveni problem koji pogađa više od 300 milijuna ljudi širom svijeta, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije je vodeći globalni uzrok bolovanja i invaliditeta. Mnogo depresivnih osoba svoju svakodnevnu socijalnu i profesionalnu funkcionalnost zahvaljuje medikamentima, no nezanemariv broj je i onih koji umjesto za uzimanjem lijekova posegne za - čokoladom.

Znanost u službi dokazivanja očitog

Dobro, to smo već i ranije znali: čokolada neprijeporno jeste učinkovit comfort food. Kada nam se karte nepovoljno otvore, a zvijezde nam se poslože u jezivi horrorskop, jedna kockica (dvije, tri, pola kilograma) čokolade nam u kratkom roku resetira raspoloženje i spašava nam dan.

No, nauka ne bi bila ono što jeste kada bi i najočitije stvari bezrezervno prihvaćala onakvima kakve se na prvi pogled čine. U redu - kažu znanstvenici - za čokoladu svi govore da popravlja raspoloženje, ali anegdotalna iskustva nisu punopravni znanstveni dokaz. Osim toga, uvijek postoji onaj 'zašto' i 'kako' kao dovoljan razlog da se i od najočiglednije činjenice napravi ozbiljno znanstveno istraživanje.

Slijedom toga je nastala studija objavljena prošloga tjedna u znanstvenom časopisu Depresija i anksioznost, prva koja ispituje povezanost depresije i vrste konzumirane čokolade. Istraživači s UCL (University College London ) su u suradnji sa znanstvenicima Sveučilišta u Calgaryju i kanadske zdravstvene službe u Alberti procijenili podatke o 13.626 odraslih osoba iz američkog Nacionalnog istraživanja za ispitivanje zdravlja i prehrane. Konzumiranje čokolade ispitanika je ocijenjeno na temelju njihovih odgovora u anketnom upitniku koji procjenjuje simptome depresije.

Come to the dark (chocolate) side

U studiji je uzet u obzir i niz drugih čimbenika, uključujući visinu, težinu, bračni status, etničku pripadnost, obrazovanje, prihode kućanstva, tjelesnu aktivnost, pušenje i kronične zdravstvene probleme, a sve to kako bi se osiguralo da na pojavnost simptoma depresije ne utječu nikakvi drugi čimbenici osim - čokolade.

Nakon obrade svih proučavanih faktora, utvrđeno je da su ispitanici koji dvaput dnevno jedu tamnu čokoladu (onu s preko 70% kakaa) imali su istu toliko (70%) statistički nižu vjerojatnost pojave kliničkih simptoma depresije nego ispitanici koji uopće ne jedu čokoladu. Istovremeno, istraživanje nije utvrdilo statistički značajnu povezanost između konzumiranja mliječne čokolade (s manje od 30% kakaa) i pojave simptoma depresije.

Eksperimentalni dokazi ukazuju i na to da se poboljšanje raspoloženja događa jedino ako je čokolada ukusna i ugodna za jelo, što sugerira da je i uživanje u okusu čokolade važan antidepresivni čimbenik, a ne samo neurofiziološko djelovanje prisutnih sastojaka. Tipičnom gorkom okusu pridonosi prisustvo flavonoida, čija biološka uloga - čini se - nije isključivo ograničena na doprinos aromi čokolade. No o tome nešto dalje u tekstu.

Psihoaktivna, a legalna

Oslanjajući se na dokazanu činjenicu da čokolada sadrži psihoaktivne sastojke koji stvaraju osjećaj euforije (neurofiziološki vrlo sličan učinku kanabinoida koji se nalaze u marihuani), a koji djeluju na neuronske receptore limbičkog sustava u mozgu serotoninskim neurotransmiterskim putevima, znanstvenici su od nekoliko mogućih biokemijsko-fizioloških mehanizama djelovanja čokolade na promjenu raspoloženja ukazali na feniletilamin kao najvjerojatniji djelotvorni spoj .

Čokolada je bogata feniletilaminom (PEA) koji je monoamin, alkaloid malene molekule, neuromodulator s neurofiziološkom ulogom u regulaciji raspoloženja. Dijelom ga sintetiziramo i sâmi (iz aminokiseline fenilalanina), a dijelom nakon unošenja hranom. U crijevu ga u većoj mjeri deaktivira enzim monoamin-oksidaza B (MAO-B)., no i taj manji dio koji iz probavnog trakta dospijeva u mozak ima blagotvorno djelovanje na smanjenje depresivnog raspoloženja.

U legalnim farmaceutskim laboratorijima se supstitucijom vodikovih atoma u strukturi molekule feniletilamina sintetiziraju lijekovi: antiparkinsonici (selegilin), vazopresori (efedrin), dekongestivi i bronhodilatatori (pseudoefedrin) ili antidepresivi (bupropion). A s druge strane, u ilegalnim farmaceutskim laboratorijima se istim postupkom sintetiziraju 'ulične kemikalije' sa znatno potentnijim djelovanjem na podizanje raspoloženja: amfetamin, metamfetamin i MDMA (ecstasy), sve redom supstitucijski derivati PEA, feniletilamina.

Flavonoidi - više od arome

No, kako je maloprije spomenuto, za 'čokoladni efekt' u rastjerivanju sivih oblaka depresije nije zaslužan samo PEA (koji se nalazi u svim vrstama čokolade): tamna čokolada ima u usporedbi s mliječnom znatno veću koncentraciju flavonoida, polifenolnih spojeva prisutnih i u mnogim drugim namirnicama (borovnicama, crnom čaju, gingku, citrusima, kikirikiju, crnom vinu…) koji im daju specifičan gorkast okus, a već duže vrijeme nose titulu potentnih antioksidansa, antimikrobnih i antiinflamatornih spojeva s pozitivnim učinkom na smirivanje infekcija, upalnih procesa, kardiovaskularnih bolesti i - depresije.

Vodeća autorica studije, dr. Sarah Jackson s UCL-ovog Instituta za epidemiologiju i zdravstvenu zaštitu, komentirala je rezultate istraživanja: „Ova studija pruža dokaze da se konzumiranje tamne čokolade može povezati sa smanjenjem pojavnosti klinički relevantnih simptoma depresije. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnile sve razine te uzročno-posljedične veze. Također je potrebno detaljno proučiti točan biološki mehanizam djelovanja čokolade, kako bi se mogla kvantificirati vrsta i količina konzumirane čokolade potrebne za optimalan učinak u prevenciji i liječenju depresije."

Ukoliko dr. Jackson ikada bude trebala nove ispitanike za nastavak istraživanja učinka konzumacije velikih količina čokolade na zdravlje, dragovoljno se javljam. A do tada ću marljivo trenirati sâm.

I ne zaboravite: 80-gramska čokolada nije lijek, nego tek teaser preview.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}