Klasična glazba sinkronizira moždane valove i podiže raspoloženje
Glazba stvara antidepresivne učinke sinkronizirajući moždane valove između slušnog korteksa koji obrađuje senzorne informacije i kruga nagrađivanja koji obrađuje emocionalne informacije
Bilo da je riječ o Bachu, Beethovenu ili Mozartu, klasična glazba može utjecati na raspoloženje slušača. U studiji, objavljenoj u časopisu Cell Reports, znanstvenici Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju koristili su mjerenja moždanih valova i tehnika neuronske slike i pokazali kako klasična glazba izaziva pozitivne učinke na mozak. Njihov je cilj pronaći učinkovitije načine korištenja glazbe za aktiviranje mozga kod onih koji inače ne reagiraju, poput ljudi s depresijom otpornom na liječenje.
Moždana stinulacija
Studija se usredotočila na pacijente s depresijom otpornom na liječenje kojima su u mozgu već bile ugrađene elektrode za duboku moždanu stimulaciju. Ovi implantati postavljeni su u krug koji povezuje dva područja u prednjem mozgu, nucleus stria terminalis (BNST) i nucleus accumbens (NAc). Koristeći ove implantate, istraživači su otkrili da glazba stvara antidepresivne učinke sinkronizacijom neuralnih oscilacija između slušnog korteksa odgovornog za obradu senzornih informacija i kruga nagrađivanja odgovornog za obradu emocionalnih informacija.
Oni skloniji glazbi pokazali su značajniju neuralnu sinkronizaciju i bolje antidepresivne učinke, dok su oni koji manje cijene glazbu pokazali lošije rezultate. Grupiranjem pacijenata, istraživači su uspjeli preciznije proučiti antidepresivne mehanizme glazbe i predložiti personalizirane planove glazbene terapije koji će poboljšali ishode liječenja. Na primjer, pri umetanju šuma theta frekvencije u glazbu kako bi se poboljšala oscilatorna sprega BNST-NAc, oni koji manje uživaju u glazbi prijavili su veći užitak.
Mozak guštera
Kineski znanstvenici kažu da klasična glazba može poboljšati raspoloženje ljudi s depresijom otpornom na liječenje jer sinkronizira aktivnost moždanih stanica u krugu koji povezuje dva područja u prednjem dijelu mozga koja su dio "produžene amigdale", primitivnog dijela mozga koji se ponekad naziva i "mozgom guštera".
Buduća istraživanja usredotočit će se na nekoliko područja. Cilj je proučiti kakva je uloga interakcije glazbe i dubokih struktura mozga u depresivnim poremećajima. Pozabavit će se i drugim osjetilnim podražajima, poput vizualnih, kako bi istražili potencijalne kombinirane terapijske učinke višeosjetilne stimulacije na depresiju.
Istraživači planiraju razviti niz digitalnih zdravstvenih proizvoda temeljenih na glazbenoj terapiji, poput aplikacija za pametne telefone i nosive uređaje. Ti će uređaji, kažu, integrirati personalizirane glazbene preporuke, emocionalno praćenje i povratne informacije u stvarnom vremenu, ali i multisenzorna iskustva virtualne stvarnosti kako bi pružili praktične i učinkovite alate za upravljanje emocijama.