Prema izvješću američkog Ministarstva poljoprivrede, sojino ulje je najčešće konzumirano jestivo ulje u Americi. Koristi se u kućanstvima, rabi se za prženje hrane u fast-food restoranima, dodaje se u pakiranu hranu, a njime se hrani i stoka koju se potom koristi u ljudskoj prehrani. No, sudeći po znanstvenim dokazima, sojino ulje vjerojatno nije zdravo za ljude.

Masno oštećenje hipotalamusa

Jer, za miševe posve sigurno nije zdravo. Nova studija Sveučilišta California Riverside (UCR), objavljena 8. siječnja 2020. u časopisu Endocrinology, analizirala je zdravstveno stanje pokusnih miševa koji su hranjeni s tri različita tipa prehrane s visokim udjelom masti: sojinim uljem, sojinim uljem modificiranim tako da sadrži malo linoleinske kiseline, te kokosovim uljem.

Ova studija je nastavak projekta u kojem je isti istraživački tim UCR-a 2015. godine utvrdio da sojino ulje kod miševa izaziva pretilost, masnu jetru i dijabetes (štoviše, oblik dijabetesa otporan na uobičajene doze inzulina). Potom je u studiji iz 2017. godine ista grupa znanstvenika utvrdila da su pretilost i inzulinska rezistencija manje izraženi ako je sojino ulje dizajnirano tako da u sebi ima mali postotak linoleinske kiseline.

Međutim, početkom ovoga mjeseca, u studiji koja je proučavala djelovanje „masne“ prehrane na mozak, istraživači su objavili kako nisu otkrili razliku između neuroloških posljedica djelovanja modificiranog i nemodificiranog sojinog ulja. Studija je utvrdila da obje vrste sojinog ulja izazivaju patološke promjene ekspresije gena u hipotalamusu, moždanoj regiji odgovornoj za niz značajnih neuroloških procesa.

"Hipotalamus regulira vaš metabolizam, a time i tjelesnu težinu i održavanje tjelesne temperature, a presudan je i za reprodukciju i fizički rast kao i za tjelesne reakcije na stres", objašnjava Margarita Curras-Collazo, izvanredna profesorica neuroznanosti, jedna od koautorica ove studije.

Zdrava soja, nezdravo ulje

Istraživanje je utvrdilo da kod miševa koji su hranjeni sojinim uljem nekoliko neurotropnih gena (onih koji su odgovorni za kontrolu funkcionalnosti mozga i živčanog sustava) nije pravilno funkcioniralo.

Njihova otkrića sugeriraju da je sojino ulje modificiralo ekspresiju stotinjak različitih gena prisutnih u regiji hipotalamusa utječući na nekoliko procesa, uključujući upale, neurološke bolesti i energetski metabolizam. Izmijenjeni geni uključuju one povezane sa shizofrenijom, depresijom i Alzheimerovom bolešću.

Najviše je pogođen gen koji kodira hormon oksitocin koji promiče socijalnu povezanost i osjećaj euforije, a često ga se opisuje kao „hormon zadovoljstva, ljubavi, spolnosti, dojenja i rađanja“. Poremećaji funkcije ovoga gena bili su povezani s depresijom i autizmom, a kod miševa hranjenih sojinim uljima je razina oksitocina u hipotalamusu bila snižena znatno ispod normalnih vrijednosti.. Otkriveno je da gen oksitocina utječe u obje skupine koje su konzumirale sojino ulje, ali ne i na onu koja je bila prehrana bogata kokosovim uljem.

Istraživački tim otkrio je još oko stotinu drugih gena koji su također pod utjecajem prehrane sojinim uljem. Prema mišljenju znanstvenika, iako ovo istraživanje nije dokaz da je sojino ulje neposredni uzrok nekim neurološkim bolestima, ipak jasno ukazuje na učinke koje prehrana sojinim uljem izaziva ne samo na metabolizmu energije (pretilosti i dijabetesu), već i na neurološkim funkcijama, s posebnim utjecajem na kliničku sliku stanja poput autizma, Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.

Autori studije ističu da su ovi učinci opaženi samo u slučaju prehrane sojinim uljem, no ne i ostalim sojinim proizvodima ili drugim biljnim uljima. "Bilo bi pogrešno zbog ovog istraživanja odbaciti tofu, sojino mlijeko ili sojin umak", kaže Frances Sladek, toksikologinja i profesorica stanične biologije na UCR-u. "Većina proizvoda od soje sadrži tek minimalni postotak ulja, a velike količine zdravih spojeva poput esencijalnih masnih kiselina i proteina."

Nije linolein, nije stigmasterol...

Osim toga, znanstvenici ističu kako je ovo istraživanje za sada provedeno samo na miševima, a studije na laboratorijskim životinjama ne moraju uvijek polučiti iste učinke i rezultate kod ljudi. Također, u ovom su istraživanju proučavani samo mužjaci miševa, a budući da je u ljudi oksitocin vrlo bitan za reproduktivno zdravlje majke putem regulacije porođaja, stimuliranja laktacije (izlučivanja mlijeka) i poticanja emotivnog vezivanje majke i djeteta, slične studije treba provesti i na ženkama miševa prije donošenja detaljnijih zaključaka.

I još jedna napomena o ovoj studiji: mada istraživački tim nije precizno definirao koje su kemikalije u ulju odgovorne za promjene koje su pronašli u hipotalamusu, sa sigurnošću su odbacili dva potencijalna kandidata. To nije linoleinska kiselina, budući da je sojino ulje i s dodatkom („modificirano sojino ulje“) i bez dodatka te kiseline također uzrokovalo genetske poremećaje, niti je stigmasterol, kemikalija nalik kolesterolu koja se u sojinom ulju nalazi prirodno.

„Općeprihvaćena je dogma da su zasićene masnoće 'loše', a nezasićene 'dobre'. No, iako je sojino ulje višestruko nezasićena masnoća, do sada nema jasnih dokaza da je ono zaista bolje za zdravlje nego prehrana zasićenim masnoćama, a ovo istraživanje pobuđuje temeljitu sumnju da je u zdravstvenom smislu čak i opasnije", ističe prof. Sladek. „Primjerice, prehrana miševa kokosovim uljem - koje sadrži 'loše', zasićene masti - nije uzrokovala promjena u hipotalamičkoj regiji kakve su opažene u miševa hranjenih sojinim uljem“.

"Takeaway" poruka

Prepoznavanje spojeva odgovornih za neurološke i druge negativne zdravstvene učinke važno je područje za buduća istraživanja. "Ovo bi moglo pomoći dizajniranju zdravijih prehrambenih ulja u budućnosti", izjavio je Poonamjot Deol, asistent znanstvenog projekta i jedan od glavnih autora studije.

"Ako bismo iz ovih rezultata našeg istraživanja trebali izvući samo jednu kratku i pamtljivu poruku, ona glasi: smanjite konzumaciju sojinog ulja", rekao je Deol, i dodao: "...barem dok ne dovršimo daljnja planirana istraživanja na miševima i aproksimiramo te rezultate na humanu populaciju."

​ ^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}