U uzrocima tla s asteroida Bennu potvrđeni elementi temeljni za razvoj života

Aminokiseline, kristali soli i nukleobaze pronađeni u uzorcima dopremljenima s asteroida ukazuju na to da su preduvjeti za nastanak života u Sunčevom sustavu prilično široko rasprostranjeni

Sandro Vrbanus nedjelja, 2. veljače 2025. u 18:03
📷 NASA/James Tralie
NASA/James Tralie

NASA-ina misija OSIRIS-REx 2023. je godine na Zemlju dopremila uzorke tla s asteroida Bennu, koji su i dalje u procesu istraživanja u raznim laboratorijima, dok će oko 70% materijala biti ostavljeno budućim generacijama i novim tehnologijama za proučavanje. No, na preostalih 30% može se pronaći mnogo toga što govori o povijesti svemira i Sunčevog sustava. Pokazuje to i novo otkriće – u uzorcima su sada pronađene molekule koje se smatraju građevnim blokovima života, kao i tragovi postojanja isto tako za život pogodne slane vode.

Život je mogao nastati svugdje

Najnovije otkriće NASA-inih znanstvenika ide ruku pod ruku s onim ranijima pa još jednom potvrđuje da su uvjeti za nastanak života prilično rašireni diljem Sunčevog sustava, što povećava izglede da je život, osim na Zemlji, mogao nastati i drugdje. Dakako, pronalazak ovih spojeva na asteroidu ne služi kao dokaz života izvan Zemlje, ali ga čini još izglednijim.

Znanstvenici iz ove misije objavili su proteklih dana svoje radove u časopisima Nature i Nature Astronomy, u kojima opisuju prve dubinske analize minerala i molekula iz uzoraka asteroida Bennu. Među pronađenima su molekule 14 od 20 poznatih aminokiselina koje na Zemlji tvore proteine, kao i svih pet nukleobaza (citozin, gvanin, adenin, timin, uracil), koje tvore DNK i RNK molekule. Otkriven je i visok udio amonijaka, koji je u stanju reagirati s formaldehidom te stvoriti kompleksne molekule aminokiselina.

Kapsula s uzorcima, netom po povratku na Zemlju 📷 NASA
Kapsula s uzorcima, netom po povratku na Zemlju NASA

Slični gradivni elementi života, popu ovih u uzorcima s Bennua, već su pronađeni u izvanzemaljskim stijenama. Međutim, njihova identifikacija u netaknutom uzorku prikupljenom u svemiru podržava ideju da su objekti, nastali daleko od Sunca, mogli biti važan izvor ranih sastojaka ključnih za razvoj života u cijelom Sunčevom sustavu, kažu iz NASA-e.

Neki misteriji ostaju

Dodatak tomu je i otkriće kalcita, halita, silvita te ukupno 11 minerala, nastalih tijekom isparavanja vode, u kojoj su bile otopljene razne soli. One su sada pronađene u obliku kristala, poput onih ranije otkrivenih na patuljastom planetu Cereri ili Saturnovom mjesecu Enkeladu. Sve to ide u prilog tezi da Sunčev sustav obiluje temeljnim elementima za nastanak života.

No, novo je otkriće otvorilo i neka dodatna pitanja. Primjerice – tu je misterij kiralnosti. Aminokiseline mogu biti stvorene u dvije zrcalne verzije (obično nazivane ljevorukima ili desnorukima). Život na Zemlji gotovo isključivo proizvodi ljevoruke vrste, ali uzorci s Bennua sadrže jednaku mješavinu obje verzije. To znači da su na ranoj Zemlji aminokiseline također mogle nastati u jednakoj mješavini. Zašto je današnji život "skrenuo ulijevo" umjesto udesno – to i dalje ostaje misterij, zaključili su iz NASA-e.