Projekt Skener kulturnih krajolika (Cultural Landscapes Scanner) nastao je suradnjom Talijanskog instituta za tehnologiju (Istituto Italiano di Tecnologia, IIT) i Europske svemirske agencije (ESA). Istraživači žele otkriti što više arheoloških nalazišta analizom satelitskih snimaka uz pomoć umjetne inteligencije. 

Anomalije i tragovi u tlu

Umjetna inteligencija moći će prepoznati čak i minimalne ili neprimjetne varijacije u vegetaciji ili druge određene znakove površine koji mogu ukazivati ​​na prisutnost još neotkrivenih ostataka drevnih kultura. Projekt će trajati tri godine, a istraživači njime žele  prepoznati mjesta kulturne baštine kojima prijeti pljačka.

U posljednjim desetljećima identifikacija ispodpovršinskih lokaliteta kulturne baštine koristila je podatke daljinskog istraživanja, način otkrivanja koji omogućuje pronalaženje zakopanih predmeta u podzemlju putem slika na kojima je moguće prepoznati podzemne arheološke naslage iz anomalija i tragova u golom tlu, usjevima ili vegetaciji. 

Arianna Traviglia, voditeljica ovog projekta, već je istraživala potencijalne prednosti razvoja automatiziranog daljinskog istraživanja. No, prethodne studije ukazale su na ograničenja trenutne tehnologije, budući da mogu otkriti samo vrlo specifične objekte. 

Tehnike umjetnog vida

Internetske platforme besplatnih skupova podataka s daljinskim istraživanjem koriste zaštitari kulturne baštine širom svijeta. Među njima je Copernicus, besplatna i otvorena satelitska podatkovna platforma za promatranje Zemlje koju koordinira Europska komisija u partnerstvu s ESA-om.

Međutim, vizualna analiza podataka koji dolaze s ovih platformi izuzetno je složena zbog velike količine podataka kojima se treba upravljati i zato što slike moraju biti pregledane i protumačene. Istraživačka skupina pod vodstvom Arianne Traviglije koristila se tehnikama kompjutoriziranog umjetnog vida i osmislila algoritme za automatsko otkrivanje mjesta arheološke i kulturne baštine.

Inovativni pristup trebao bi premostiti slabosti trenutnih metoda temeljenih na subjektivnom promatranju i omogućiti šire i preciznije otkrivanje zahvaljujući naprednim računalnim metodama.

Istraživači će definirati automatizirani postupak prepoznavanja koristeći podatke dobivene s platforme Copernicus. Automatizirano daljinsko otkrivanje uz pomoć strojnog učenja omogućit će preciznije otkrivanje predmeta kulturne baštine satelitskim slikama i jasniju identifikaciju drevnih sustava podjele zemljišta.

Preciznija identifikacija nalazišta

Algoritmi strojnog učenja mogu se automatski poboljšati stjecanjem iskustva u postupnom procesu samostalnog učenja. Stoga će AI moći ponuditi sve precizniju identifikaciju potencijalnih podzemnih arheoloških nalazišta.

Umjetna inteligencija trebala bi otkriti predmete ili nepravilnosti koje je obično nemoguće vidjeti ljudskim okom. Kombinacija ovih elemenata stvorit će mogućnost promatranja tragova u vegetaciji, golom tlu, udubinama i usjevima.

Zahvaljujući svojoj točnosti u analiziranju slika i mogućnosti istraživanja širih prostornih područja, AI će moći bolje interpretirati fotografije nego što su to dosad mogli ljudi subjektivnim promatranjima golim okom.