Detektor kozmičkih čestica postavljen na Antarktici, Antarctic Impulsive Transient Antenna (ANITA), sastoji se od niza znanstvenih instrumenata ovješenih na balone, koji se puštaju na visinu od 40 kilometara iznad tog kontinenta. Cilj mu je detektirati radiovalove kozmičkog zračenja koji udaraju Zemljinu atmosferu te tako otkriti pojedinosti o udaljenim događajima iz svemira čiji signali stižu do našeg planeta. Međutim, taj visoko osjetljivi niz senzora u svojem je redovnom radu otkrio radiovalove koji dolaze – odozdo.

Neobični uglovi, nepoznati izvori

No, nije tu riječ o uobičajenoj pojavi da se oni odbijaju od leda pa vraćaju ka senzorima. Za te se, zasad misteriozne, radiovalove čini da dolaze iz smjera koji je ispod horizonta. To je smjer koji se ne može objasniti trenutnim razumijevanjem fizike čestica i može ukazivati ​​na nove vrste čestica ili interakcija koje su znanosti prethodno bile nepoznate, poručio je tim znanstvenika, koji je otkriće opisao u radu objavljenome u časopisu Physical Review Letters. "Radiovalovi koje smo detektirali bili su pod vrlo strmim kutovima, primjerice 30 stupnjeva ispod površine leda", kažu.

Ono što je u tome ostalo potpuno neobjašnjeno jesu izvorište i priroda uočenih signala. Prema izračunima ti bi radiovalovi morali proći kroz tisuće kilometara stijena i ostvariti interakciju s njima prije negoli dođu do detektora – a svaki bi radiosignal nakon toga bio upijen u stijene i nemoguće bi ga bilo na ovaj način otkriti. Tim istraživača kaže da za sada ne zna koje bi bilo objašnjenje pa pojave nazivaju anomalijama.

Gotovo su sigurni, pak, da nije riječ o neutrinima, koji bi mogli proći i kroz cijelu Zemlju bez problema te doputovati do tamo s drugog kraja svemira bez interakcije s materijom. Međutim, u ovom slučaju – iako su instrumenti pokušavali otkriti neutrine koji su prošli kroz led – neobični uglovi pod kojim su stigli tajanstveni pulsovi kažu da nije riječ o tom tipu čestica, barem kako ih zasad opisujemo. Za razliku od njih, ovi signali stigli su iz nekog sasvim drugog, neočekivanog smjera.

Tim je svoje zapise usporedio s opažanjima dvaju detektora, IceCube Experiment (detektor neutrina na južnom polu) i Pierre Auger Observatory (detektor kozmičkog zračenja u Argentini), no u tim instrumentima nisu zabilježene slične pojave.

Čeka se novi instrument

Sa sveučilišta Penn State, koje je sudjelovalo u izradi detektora, poručuju da trenutačno rade na novome, nazvanom PUEO. On će biti još osjetljiviji od eksperimenta ANITA i moći će bolje detektirati eventualne signale neutrina.

"Pretpostavljam da se neki zanimljivi efekt širenja radio valova događa u blizini leda, a također i blizu horizonta, što ne razumijemo u potpunosti, ali svakako smo istražili nekoliko njih i još nismo uspjeli pronaći nijedan", kaže profesorica fizike Stephanie Wissel. "Dakle, trenutačno je to jedna od dugogodišnjih misterija i uzbuđena sam što ćemo, kada PUEO poleti, imati višu osjetljivost senzora. U principu, trebali bismo otkriti više anomalija i možda ćemo zapravo razumjeti što su one zapravo".