Japan je prije nekoliko dana odobrio slobodnu prodaju i konzumaciju nove sorte rajčice dobivene postupkom modifikacije gena (GM). Taj genetički redizajnirani pomidor specifičan je po tome što u sebi sadrži peterostruko veću količinu spoja čija konzumacija klinički dokazano normalizira krvni tlak kod osoba s hipertenzijom i bolestima kardiovaskularnog sustava.

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi Japana u petak je odobrilo proizvodnju i prodaju rajčice koju su u uzajamnoj suradnji razvili Sveučilište Tsukuba i tvrtka Sanatech Seed. Ovo voće (botanički gledano, paradajz je voće, to znate, ne?) sadrži pet puta veću količinu GABA, gama-aminomaslačne kiseline, molekule čija se funkcija u ljudskom organizmu povezuje s regulacijom prijenosa živčanih impulsa i kontrolom normalnih vrijednosti krvnog tlaka.

Sve do sada poznate domaće i uzgojne sorte obične rajčice (pomidor vulgaris ili paradajz domesticus, što bi rekla moja pokojna baba)  u svojem genskom kôdu posjeduju maleni inhibicijski dio koji prilikom sazrijevanja rajčice prirodno blokira i ograničava stvaranje mjerljivih količina GABA. No, tim stručnjaka Tsukuba/Sanatech je posebnom tehnologijom izmjene tog malenog dijela gena uspio „nagovoriti“ paradajz da ne samo izgleda savršeno i ima izvrstan okus, nego i da postane ukusna, zdrava tvornica savršeno odmjerenih količina lijeka protiv visokog tlaka, s blagotvornim učinkom na cijeli srčano-žilni sustav.

Rajčica kao savršena tvornica lijeka protiv visokog tlaka

"Za ovo nam je trebalo 15 godina razvoja", rekao je Hiroshi Ezura, profesor na sveučilištu i glavni tehnološki direktor u Sanatechu. "Koristeći naprednu GM-tehnologiju, napokon smo stvorili nešto što je i ukusno i zdravo za jesti." Još početkom 2000-ih je nekoliko dobro dizajniranih kliničkih istraživanja potvrdilo kako se suplementacijom oko 30 mg GABA na dan statistički značajno normaliziraju povišene vrijednosti krvnog tlaka.

Posebnost ovoga rumenog i sočnog pomidora je u tome što je genetska modifikacija postignuta specijalnom tehnologijom: za razliku od standardnog GM-postupka kod kojega se u DNK ciljne biljke ili životinje „ubacuju“ dijelovi ili cijeli geni neke druge biljne ili životinjske vrste, japanski istraživači su izravno mijenjali genetski kôd samoga paradajza, bez korištenja „tuđeg“ genskog materijala. Nobelom ovjenčanom genetskom tehnologijom CRISPR/Cas9 „izrezali“ su neželjeni gen iz pomidorske DNK, te na njegovo mjesto ugradili modificiranu verziju koja regulira pojačanu sintezu GABA-e.

Sanatech neće zadržati monopol proizvodnje, nego će ovog proljeća sjeme pustiti na slobodno tržište, te planira početi s ponudom sadnica putem internetskih narudžbi za individualne vrtlare, a zatim najesen 2022. pokrenuti prodaju sjemena i velikim proizvođačima. Sadnice i voće bit će jasno označeni kao „GMO“ (Genetically modified organism), jer su proizvedeni tehnologijom uređivanja gena.

Takashi Yamamoto, profesor na Sveučilištu Hiroshima i predsjednik Japanskog društva za uređivanje genoma pozdravlja odobrenje tržišne primjene ove rajčice kao "veliki korak naprijed“. Za njime već slijede najavljeni novi GMO-projekti (kojima se u Japanu inače ne bave privatne tvrtke nego sveučilišta ili javne istraživačke institucije), a koji imaju za cilj proizvodnju genetički „oplemenjenih“ biljaka, npr. riže sa značajno višim prinosom po hektaru, ribe (orade) sa skoro 50% većom količinom mesa, te posebno zanimljivog proizvoda: kokošjih jaja (hipoalergenska jaja) koja ne izazivaju alergijske reakcije u osoba koje su na njih alergična.

Burek sa sirom kao GMO-abominacija

No dobro, reći će skeptici, lako ćemo mi s japanskim paradajzom: a što je s našim, europskim i hrvatskim GMO pomidorima i rajčicama…i s drugim beskonačnim genetički izmijenjenim hranama kojima nas truju po samoposlugama? Sve te silne paprike s ugrađenim genom lososa, svinjetina izmijenjena genom kukuruza, leskovački ćevapi s ubačenim genima banjalučke pljeskavice? Burek - ovo tipkam drhtavom rukom! - sa sirom!?!

Pokušat ću to reći najjednostavnije: trenutno se na tržištu nijedne EU-države ne nalazi ni jedna GM-namirnica namijenjena ljudskoj konzumaciji. I kako stvari stoje, još duže vrijeme se i neće naći. Ako mene pitate - nažalost.

Od 2010. EU su svi genetski modificirani usjevi predmet opsežne, pojedinačne, znanstvene procjene koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Ova agencija podnosi izvješće Europskoj komisiji, koja zatim izrađuje prijedloge za davanje ili odbijanje odobrenja. Svaki prijedlog podnosi se Odjelu za GM hranu i hranu za životinje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja (obratite pozornost – NE kao hrana za ljude, već samo za životinje!). Ako se prihvati, Europska komisija ga ili usvaja ili prosljeđuje Vijeću ministara poljoprivrede. Vijeće ima tri mjeseca da donese kvalificiranu većinu za ili protiv prijedloga.

Odobrenje uzgoja nije isto što i odobrenje uvoza: od rujna 2014. je za uvoz u EU odobreno je 49 GMO usjeva: osam GM-sorti pamuka, 28 GM kukuruza, tri GM uljane repice, sedam GM soje, jedna GM šećerna repa, jedna GM bakterijska biomasa i jedna GM biomasa kvasca. Sve navedeno se koristi u prehrani životinja ili izradi tekstila. Štoviše, u strahu da bi se mogao dogoditi protok gena između srodnih usjeva, EK je 2010. izdala nove smjernice u vezi s koegzistencijom GM i ne-GM usjeva.

Kanibalizam, primitivizam...

Do 2010. godine jedina GMO prehrambena kultura s odobrenjem za uzgoj u Europi bila je MON 810 Bt, kukuruz koji je otporan na insekte (kukuruznu zlaticu), te zahtijeva znatno manju potrošnju insekticida pri uzgoju. Od 2014. Španjolska je najveći proizvođač GM usjeva u Europi. Manje količine proizvedene su u Češkoj, Slovačkoj, Portugalu, Rumunjskoj i Poljskoj. Unatoč vrlo rigoroznim sustavima praćenja i analize, do sada kod stoke nije utvrđena nijedna štetna pojava konzumacije GM usjeva.

Francuska i Njemačka su i dalje glavni protivnici genetski modificiranih usjeva hrane u Europi, iako je Njemačka 2010. odobrila modificirani Amflora-krumpir s višim razinama škroba u industrijske svrhe, koji je te godine i uzgajan u Njemačkoj, Švedskoj i Češkoj. No, Amflora je povučena s tržišta EU 2012., a 2013. njezino odobrenje je u potpunosti poništio sud EU-a.

Unatoč jednostavnoj, logičnoj činjenici da jedenje, konzumacija drugih životinjskih i biljnih vrsta završava probavom i razgradnjom njihovog genetskog materijala (inače bismo se pretvarali u jabuke, banane, kokoši, pomidore… svaki puta kada bismo ih pojeli) i da je vjerovanje u štetnost konzumacije „tuđih gena“ praktički jednako primitivno kao i vjerovanje da ćemo usvojiti hrabrost i snagu neprijatelja ako ga nakon bitke skuhamo i pojedemo, mentalni otpor uvođenju genetski poboljšanih namirnica je i dalje snažan.

Korijeni tom otporu prvenstveno leže u strahu, a on se temelji na neznanju. Šteta, jer GM-tehnologija ima ekstremno velik pozitivan potencijal za poboljšanje kvalitete života i zdravlja ljudi.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do kuhanja upitno pitkih craft-piva i posve probavljivih jela, te sviranja slabo probavljivog bluesa.}