Jekan Thanga, docent na Sveučilištu u Arizoni, vodi Laboratorij svemirskog i zemaljskog robotskog istraživanja SpaceTREx () i Laboratorij ASTEROIDS koji podržava NASA. Dakle, bavi se  istraživanjem svemira, robotikom, nanotehnologijom...

Ugrožena banka sjemena u Norveškoj

I upravo je on sa svojim studentima tijekom nedavne IEEE konferencije iznio koncept lunarne arke, "moderne globalne police osiguranja" za cijelo čovječanstvo. Thanga strahuje da bi urušavanje ljudske civilizacije moglo imati negativan kaskadni učinak na ostatak planeta.

Na ruku nam ne idu, smatra on, ni klimatske promjene. Ako razina mora nastavi rasti, mnoga suha mjesta završit će pod vodom, uključujući Svalbard Seedbank. U tom velikom norveškom skladištu čuvaju se stotine tisuća uzoraka sjemena koji služe kao rezerva u slučaju gubitka biološke raznolikosti. 

Thangin tim vjeruje da pohranjivanje uzoraka na drugom nebeskom tijelu smanjuje rizik od tog gubitka u slučaju  totalnog uništenja Zemlje.

Znanstvenici su 2013. otkrili mrežu od oko 200 cijevi lave neposredno ispod Mjesečeve površine. Te su strukture nastale prije milijardi godina, kada su se potoci lave topili kroz meke stijene pod zemljom, tvoreći podzemne kaverne.

Ta mreža cijevi promjera 100 metara idealno je sklonište od sunčevog zračenja, mikrometeorita i promjena površinske temperature.

Ideja o razvoju lunarne baze ili ljudskog naselja na Mjesecu nije nova, ali je otkriće lunarnih tunela obnovilo entuzijazam za taj koncept. Mjesec nije baš gostoljubivo okruženje; tamo nema ni niti zraka koji se može disati, a uz to je i jako hladno. No to ga s druge strane čini poželjnim mjestom za pohranu uzoraka kojima trebaju hladnoća i mir.

Kriogenika i kvantna levitacija

Izgradnja arke nije jednostavan pothvat, ali ni nemoguća misija, smatra Thanga. Za transport po pedesetak uzoraka svake od 6,7 milijuna vrsta trebalo bi prema Mjesecu odaslati oko 250 raketa. Puno? Pa da bi se izgradila Međunarodna svemirska stanica lansirano je 40 raketa.

Koncept se temelji na nešto starijem Thanginom projektu u kojem minijaturni SphereX roboti ulaze u tunele i uzimaju uzorke regolita, prašine i rastresitih stijena te prikupljaju podatke o rasporedu, temperaturi i sastavu lave. A te bi informacije iskoristili za izgradnju mjesečeve baze.

Model lunarne arke uključuje solarne ploče na mjesečevoj površini koje bi osigurale opskrbu električnom energijom. Nekoliko dizala vodilo bi do samog podzemnog objekta u kojem bi stajali kriogeni moduli za čuvanje uzoraka. 

Da bi se kriokonzerviralo, sjeme se mora ohladiti na minus 180 Celzijevih stupnjeva, a matične stanice držati na minus 196. Za usporedbu, Pfizerovo cjepivo protiv Covida-19 mora se čuvati na minus 70 Celzijevih stupnjeva.

Postoji postoji opasnost da se metalni dijelovi baze smrznu, zaglave ili čak hladno zavare. Na Zemlji komercijalni zračni prijevoznici prestaju raditi kada temperature tla dosegnu minus 45 do minus 50.

• +1

Međutim, ekstremne temperature mogu se iskoristiti za kvantnu levitaciju. U ovom procesu krio-hlađeni supravodljivi materijal, ili materijal koji prenosi energiju ne gubeći toplinu, kao što to čini tradicionalni kabel - pluta iznad moćnog magneta. Dva su dijela međusobno zaključana na fiksnoj udaljenosti pa kamo god magnet išao, supravodič će krenuti s njim.

Utjecaj nedostatka gravitacije

"Kao da su na povezani nevidljivim žicama", kaže Thanga. "Na kriogenim temperaturama događaju se neobične stvari. Neke od njih izgledaju poput magije, ali temelje se na isprobanim i laboratorijski testiranim načelima fizike na rubu našeg razumijevanja."

Dizajneri arke ovaj bi fenomen iskoristili kako bi police s uzorcima plutale iznad metalnih površina, a roboti plovili objektom iznad magnetskih staza. Dakako, potrebna su još mnoga istraživanja o tome kako sagraditi i upravljati arkom, od toga kako bi na sjeme mogao utjecati nedostatak gravitacije, do održavanja osnovne komunikacije sa Zemljom.