Ako ste proteklih tjedana pratili tehnološku scenu i vijesti iz domene blockchaina, umjetnosti ili financija, mogli ste naići na pojam koji je iznenada postao iznimno popularan: NFT. Još ako je uz njega povezana izvjesna milijunska svota dolara, neupitno je da će vam privući pozornost i da ćete se možda zapitati pitanje iz naslova – što je, dovraga, NFT, čemu služi, zašto je toliko vrijedan i mogu li se i ja njime okoristiti? U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja…

Što je NFT?

Engleska kratica NFT označava naziv non-fungible token, u prijevodu nezamjenjivi token ili žeton. Riječ je o kriptografski zaštićenim djelićima blockchaina koji su osmišljeni tako da predstavljaju nešto sasvim jedinstveno. Stvoreni su kao sredstvo za čuvanje vrijednosti i kao lako provjerljivi dokaz vlasništva nad drugim jedinstvenim oblicima digitalne ili "analogne" imovine, poput umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i slično. Obično su kao jedinstveni zapisi stvoreni na bazi ethereum blockchaina i njegovih pametnih ugovora, iako postoje i oni zasnovani na drugim standardima.

Kako se NFT razlikuje od kriptovalute?

Iako su i jedni i drugi smješteni na kriptografski blockchain, NFT-i nisu načinjeni jednaki. Jedan bitcoin lako se može zamijeniti za novac, pa za drugi bitcoin, i pritom je svejedno čiji je on – svaki bitcoin (ether, ripple, dogecoin) vrijedi jednako. Međutim, svaki NFT je jedinstven, i ne može se zamijeniti drugim. Kriptografska zaštita u njihovom slučaju osigurava ne samo da se njima ne manipulira, već i jamči jedinstvenost svakog NFT-a. Prevedeno u stvarni svijet – kune su kao redovne kriptovalute, svaka vrijedi jednako i svejedno vam je koju imate, dok bi kolekcionarski primjerci rijetkih ručno kovanih rimskih novčića starih 2.000 godina bili pandan NFT-u, tj. svaki bi imao svoje jedinstvene karakteristike, porijeklo i vrijednost.

Gdje se primjenjuju NFT-i?

Prva javnosti poznata primjena NFT-a bila je blockchain igra CryptoKitties, lansirana 2017. godine. U njoj su igrači mogli "uzgajati" jedinstvene digitalne "mačiće" te ih mijenjati s drugima. U novije vrijeme u obliku NFT-a su prodavana umjetnička djela, što je probudilo novi interes investitora i kolekcionara za ovakav spoj analognog i digitalnog svijeta. Primjera je mnogo, pa ćemo ovdje navesti samo neke od njih.

Glazbena umjetnica Grimes, inače djevojka Elona Muska, početkom mjeseca je svoju glazbu vezala uz NFT i za 6 milijuna dolara prodala deset jedinstvenih audiovizualnih uradaka.

Prva objava na Twitteru u povijesti, kratki tvit Jacka Dorseya iz 2006. godine, također je povezan uz NFT i trenutačno je na aukciji. U trenutku nastanka ovog teksta cijena mu iznosi 2,5 milijuna dolara, a konačni iznos po kojem se proda bit će doniran u humanitarne svrhe.

Ovoga je tjedna zabilježena i prva dražba potpuno digitalnog umjetničkog djela. Beepleov digitalni kolaž prodan je tako na dražbi aukcijske kuće Christie’s za 69,3 milijuna dolara.

I da ne mislite da Hrvatska po ovom pitanju zaostaje – Hrvatska pošta je u rujnu prošle godine izdala prvu hrvatsku poštansku kriptomarku, kao spoj filatelije i blockchain tehnologije. Objavili su tada kako je njihova marka zapravo digitalni token kreiran na platformi Ethereum te je na blockchainu zastupljen kao NFT izrađen po standardu ERC721, koji je i najšire prihvaćeni NFT standard u ovom trenutku.

Kako kupiti i prodati NFT?

Nezamjenjivi tokeni kupuju se i prodaju jednako kao i ether ili druge kriptovalute. Transakcije se odvijaju kroz specijalizirane mjenjačnice, imovina se pohranjuje u digitalni wallet, a zapisi o njima trajno su pohranjeni na blockchainu – distribuiranoj knjizi zapisa (ledgeru) koju svatko može provjeriti, ali je ne može vlastoručno promijeniti. Krađa ovakvog umjetničkog djela jednako je malo vjerojatna kao neovlaštena promjena blockchaina – dakle, digitalna je imovina u obliku NFT-a prilično sigurna.

Što dobivam s NFT-om?

Kupnjom NFT-a dobiva se pravo vlasništva nad određenom digitalnom ili imovinom iz stvarnog svijeta. Iako digitalnu sliku, video ili tvit svatko može pogledati ili pohraniti na svoje računalo, samo kolekcionar koji je kupio NFT može tvrditi da je njegov pravi vlasnik. To je upravo ono što bogatio kolekcionari i žele, ne mareći za to hoće li u njihovom vlasništvu istodobno uživati netko drugi.

Porast popularnosti NFT-a u posljednje vrijeme i posljedično sve veći iznosi koje ljudi za njih plaćaju daju naslutiti da bi ovaj oblik digitalne imovine mogao biti budućnost kolekcionarstva. Naravno, skeptici smatraju da je riječ o najnovijem "balonu" i rezultatu špekulacija potaknutih popularnošću kriptovaluta te da će se brzo ispuhati.

Gdje sam tu ja?

Ako ste umjetnik ili stvarate bilo kakve jedinstvene proizvode, možete ih pokušati prodati u obliku NFT-a. Stvoriti pojedinačni NFT vezan uz kakav drugi oblik imovine može svatko, korištenjem jedne od ponuđenih platformi na Internetu (npr. OpenSea), gdje se može i izraditi pojedinačni token, postaviti ga na prodaju i prodati. Napomenimo i da se proces stvaranja NFT-a na blockchainu plaća od nekoliko desetina do nekoliko stotina dolara, a naplata se obično vrši u ethereumu.

Zanimljivo, sustav je u stanju autora i njegova originalna autorska prava zaštititi i na način da će mu dodjeljivati proviziju u svakoj daljnjoj transakciji – pa ako vaše umjetničko djelo u budućnosti netko kupi za milijune, nećete ostati kratkih rukava.