Ljudi sve više vjeruju računalima nego drugim ljudima

Studija u sklopu programa istraživanja suradnje čovjeka i stroja koji financira američka vojska pokazala je da se ljudi sve više oslanjaju na algoritme, naročito kad se suoče sa složenijim problemima

Mladen Smrekar četvrtak, 15. travnja 2021. u 11:30

Unatoč sve većoj zabrinutosti zbog miješanja algoritama u svakodnevni život, ljudi su skloniji vjerovati računalnom programu nego svojim bližnjima, pogotovo ako zadatak postane previše zahtjevan, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Georgia.

Ljudi i algoritmi

Od odabira sljedeće pjesme na popisu za reprodukciju do odabira pravog broja hlača, ljudi se više oslanjaju na savjete algoritama koji pomažu u donošenju svakodnevnih odluka i usmjeravanju njihovih života. Algoritmi iz dana u dan obavljaju sve veći broj zadataka, a što je zadatak teži to im više vjerujemo. Tako barem ispada prema studiji objavljenoj u časopisu Nature’s Scientific Reports.

Ispitanici su trebali prebrojati ljude na fotografiji i svoja zapažanja usporediti s onima do kojih su došli drugi ljudi, ali i algoritmi
Ispitanici su trebali prebrojati ljude na fotografiji i svoja zapažanja usporediti s onima do kojih su došli drugi ljudi, ali i algoritmi

Studija u kojoj je sudjelovalo 1500 dobrovoljaca analizirala je kako i kada ljudi rade s algoritmima, obrađuju prikupljene informacije i na temelju njih donose odluke. Za ovo istraživanje dobrovoljci su trebali prebrojati ljude na fotografiji gomile i usporediti te podatke s onima do kojih su došli drugi ljudi, ali i algoritmi. Prebrojavanje je izabrano jer je riječ o vrsti zadatka u kojem laici od računala očekuju da budu dobra.

Rezultati istraživanja nisu iznenađujući, ali daju nam misliti. Naime, kako se broj ljudi na fotografiji povećavao, bilo ih je sve teže prebrojavati, a s time je rasla i vjerojatnost da će ljudi vjerovati podacima koje im generira algoritma. To im se činilo mudrijim nego da sami broje ili se pouzdaju u "mudrost gomile".

Velika očekivanja od računala

Jedan od uobičajenih problema s umjetnom inteligencijom je kada se koristi za dodjelu kredita ili odobravanje zajmova. Iako je riječ o subjektivnoj odluci, zbog toga što se tu pojavljuje puno brojki, ljudi osjećaju da je bolje da taj posao prepuste algoritmima. Ali, upozoravaju istraživači, to nije uvijek dobro rješenje jer algoritmi često u svoje jednadžbe ne unose socijalne čimbenike.

Algoritmi za prepoznavanje lica i zapošljavanje posljednjih su se godina našli pod lupom jer je njihova upotreba otkrila kulturološke pristranosti u načinu na koji su izgrađene. A to može dovesti do netočnosti prilikom usklađivanja lica s identitetima ili provjere kvalificiranih kandidata za posao, podsjećaju istraživači. 

Uzajamno povjerenje

Te pristranosti možda nisu prisutne u jednostavnom zadatku poput brojanja, ali njihova prisutnost u drugim pouzdanim algoritmima razlog je zašto je važno razumjeti kako se ljudi oslanjaju na algoritme prilikom donošenja odluka.

Grafikoni dokazuju kako ljudi više vjeruju algoritmima nego svojoj vrsti
Grafikoni dokazuju kako ljudi više vjeruju algoritmima nego svojoj vrsti

Ova je studija bila dio većeg programa istraživanja suradnje čovjeka i stroja koji financira američka vojska. Cilj je pronaći način na koji će ljudi i strojevi više vjerovati jedni drugima i otkriti na koji način interakcija mijenja njihovo ponašanje. Budući da o tome zasad nema puno istraživanja, započinje se s osnovama.

Istraživači sa Sveučilišta u Georgiji tako trenutno proučavaju kako se ljudi oslanjaju na algoritme kada donose kreativne i moralne prosudbe, od pisanja sastavaka do određivanja jamstva zatvorenicima.