Istraživači Medicinskog i stomatološkog sveučilišta u Tokiju (TMDU) identificirali su lijek koji replicira dobrobiti vježbanja na kostima i mišićima i o tome izvijestili u časopisu Bone Research. Koristeći sustav probira, otkrili su lokamidazol (LAMZ). Ovaj derivat aminoindazola ima sposobnost poticanja rasta osteoblasta i mišićnih stanica koji stvaraju kost, a istovremeno inhibira stvaranje osteoklasta koji razgrađuju kost.

LAMZ se uspješno prenio u krvotok miševa oralnom primjenom, bez izraženih nuspojava. Kako bi se istražilo može li liječiti lokomotornu slabost, primijenjen je na životinjskom modelu sarkopenije i osteoporoze. Pokazalo se kako lijek poboljšava mišiće i kosti miševa, što znači da bi LAMZ mogao postati terapija za liječenje lokomotornih slabosti oponašanjem vježbanja.

Fotonski mikroskop veličine palca

Inženjeri norveškog Instituta Kavli za sistemsku neuroznanost u Trondheimu sklopili su dvofotonski fluorescentni mikroskop veličine palca koji živo tkivo snima na dubinama nedostižnim konvencionalnim fluorescentnim mikroskopima. Težak samo 2,4 grama, Mini2P se može pričvrstiti na glavu miša i pratiti aktivnost stotina, čak tisuća neurona dok životinja trči, penje se i skače s platforme. 

Uz prilagođenu leću koja može kontinuirano pratiti iste stanice do jednog sata ili više puta tijekom tjedana, instrument proizvodi mnogo oštrije slike i može snimiti sličan broj stanica, ako ne i više, od instrumenta montiranog na glavu. Štoviše, Mini2P postiže gotovo jednako dobru rezoluciju kao glomazni, stolni dvofotonski sustav. Ovaj mikroskop je otvorenog koda, s popisima dijelova i videozapisima s uputama dostupnima na GitHubu. 

Materijal koji oponaša prave krvne žile

Znanstvenici Sveučilišta u Sydneyu osmislili su novu tehnologiju proizvodnje materijala koji oponašaju strukturu živih krvnih žila. To bi moglo promijeniti budućnost određenih operacija i živote mnogih ljudi. Proizvedene žile miševi su uspješno prihvatili i one su se same su se transformirale u "žive", javlja časopis Advanced Materials.

Ova nova tehnologija oponaša prirodne krvne žile dopuštajući nizu koncentričnih elastinskih prstenova da se prirodno razviju unutar stijenki implantiranih cijevi. Protein elastin je ono što omogućuje krvnim žilama elastičnost i sposobnost istezanja. Zauzvrat, to čini prstenove elastičnim, što omogućuje širenje i skupljanje krvnih žila s protokom krvi.

Mozak kao kvantno računalo

Istraživači Trinity Collegea u Dublinu vjeruju da bi naši mozgovi mogli koristiti kvantno računanje, a kvantni moždani procesi mogli bi objasniti zašto ljudi još uvijek mogu nadmašiti superračunala kada su u pitanju nepredviđene okolnosti, donošenje odluka ili učenje nečeg novog.

Moždane funkcije izmjerene u eksperimentu, opisanom u časopisu Journal of Physics Communications, bile su u korelaciji s performansama kratkoročnog pamćenja i svjesnom svjesnošću, što sugerira da su kvantni procesi ujedno dio kognitivnih i svjesnih funkcija mozga.

Riječi i lica može se prepoznati i s pola mozga

Nalazi Sveučilišta u Pittsburghu, objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi su pokušaj karakterizacije neuroplastičnosti kod ljudi i razumijevanja može li jedna hemisfera obavljati funkcije koje su obično podijeljene između dvije strane mozga. 

Kako bi procijenili sposobnost prepoznavanja riječi, istraživači su svojim sudionicima predstavili par riječi, od kojih se svaka razlikuje po samo jednom slovu, kao što su "soap" (sapun) i "soup" (juha). Kako bi provjerili koliko dobro djeca prepoznaju različita lica, znanstvenici su im pokazali parove fotografija ljudi. Bilo koji podražaj pojavio se na ekranu samo na djelić sekunde, a sudionici su morali odlučiti jesu li par riječi ili par lica isti ili različiti.

Sposobnost prepoznavanja riječi i lica između kontrolnih subjekata i osoba s hemisferektomijom razlikovala se no razlike su bile manje od 10%, a prosječna točnost prelazi 80%. U izravnim usporedbama između odgovarajućih hemisfera kod pacijenata i kontrolnih skupina, točnost pacijenata u prepoznavanju lica i riječi bila je usporediva bez obzira na uklonjenu hemisferu.

Folikule dlake iz laboratorija

Koristeći stanice dobivene iz embrionalnih miševa, istraživači japanskog Nacionalnog sveučilišta u Yokohami uspjeli su proizvesti organoide folikula dlake, male, jednostavne verzije organa iz kojih raste kosa. Štoviše, mogli su utjecati i na pigmentaciju kose. Presađeni u žive miševe bez dlake, folikuli su nastavili funkcionirati tijekom više ciklusa rasta dlake. Ovo bi istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo pomoći u liječenju gubitka kose i ponuditi alternativu testiranjima na životinjama i trenutnim načinima ispitivanja lijekova.

Tajna je u stanicama tretiranim Matrigelom, membranskim preparatom dobivenim iz miša koji pomaže stanicama da formiraju strukture, koji se treba dodati unutar šest sati od zasijavanja kulture stanicama. Mjehurići jezgre i ljuske tada se razvijaju u zrele organoide folikula koji proizvode dlake s gotovo 100-postotnom stopom uspjeha. 

RobotFalcon tjera ptice od zračnih luka

Istraživači Sveučilišta u Groningenu konstruirali su robotskog sivog sokola, zvanog RobotFalcon, dizajniranog da plaši jata ptica oko nizozemskih zračnih luka. 

Ovaj umjetni predator, opisan u časopisu Journal of the Royal Society Interface svojim je preformansama nadmašio bespilotne letjelice u tjeranju vrana, galebova i čvoraka, bez smanjenja učinkovitosti tijekom vremena. Sudari ptica sa zrakoplovima koštaju 1,4 milijarde dolara godišnje, a RobotFalcon bi mogao biti praktično i etičko rješenje, kažu njegovi tvorci.

Minijaturni infracrveni detektori

Ekstremna minijaturizacija infracrvenih detektora ključna je za njihovu integraciju u potrošačku elektroniku sljedeće generacije, nosive uređaje i ultra-male satelite. Međutim, dosad su se IR detektori oslanjali na glomazne i skupe materijale i tehnologije. No, sad su europski istraživači pod kapom EMPA razvili isplativ proces minijaturizacije IR spektrometara temeljenog na fotodetektoru s kvantnim točkama, koji se može integrirati u čip.

Minijaturizacija infracrvenih spektrometara dovest će do njihove šire upotrebe u potrošačkoj elektronici, poput pametnih telefona i nosive elektronike. Ovi spektrometri, opisani u časopisu Nature Photonics. mogli bi se koristiti za brzo i jednostavno lab-on-a-chip otkrivanje kemikalija bez upotrebe laboratorijske opreme, ali i za otkrivanje krivotvorenih lijekova te stakleničkih plinova.

Robotska riba jede plastiku

Robotska riba koja filtrira mikroplastiku stvorena je nakon pobjede na natjecanju iz robotike na Sveučilištu Surrey. Robotska riba ima škrge koje koristi za filtriranje vode dok pliva i otprilike je veličine lososa. Kroz vodu se kreće mašući repom i držeći usta otvorena kako bi uhvatila vodu i mikroplastiku.

Robotska riba duga 50 cm ima ugrađene senzore za procjenu zamućenosti i razine podvodnog svjetla, a noću svijetli. Trenutni prototip oslanja se na žičani daljinski upravljač i zasad hvata čestice veličine 2 mm, a buduće verzije mogle bi imati sposobnost hvatanja daleko manjih čestica. Potencijalne nadogradnje uključuju i hidrodinamičniji oblik tijela, jači rep i sposobnost samostalnog plivanja.