Istraživači Teksaškog tehnološkog sveučilišta u Lubbocku razvili su inovativnu metodu cijepljenja koristeći običan zubni konac, čime bi igle mogle postati stvar prošlosti. Ideja se temelji na svojstvima gingivalnog sulkusa, spoja desni i zuba čije je tkivo prirodno propusno i bogato imunološkim stanicama. U studiji objavljenoj u časopisu Nature Biomedical Engineering, konac premazan cjepivom provučen je između zuba miševa, što je potaknulo snažan imunološki odgovor i izgradnju lokalne te sistemske zaštite, uključujući proizvodnju antitijela i jačanje T-stanica.

Ova metoda pokazala se izuzetno učinkovitom i uspješno je zaštitila miševe od smrtonosnog virusa gripe. Prvi eksperimenti s ljudima pokazuju da se konac može koristiti za dostavu supstanci na ciljano mjesto, a autori naglašavaju potencijal praktične primjene: jednostavno, bez igle, bez boli i bez rizika od medicinskog otpada, primjenjivo i kod kuće.

Ivermektinom protiv malarije

Nova otkrića sugeriraju da ivermektin ima potencijala za borbu protiv malarije. Opsežna studija provedena diljem Kenije i Mozambika otkrila je da masovna primjena ovog antiparazitskog lijeka smanjuje slučajeve malarije za 26 %.

Tableta pritom djeluje na iznenađujući način: čini ljudsku krv smrtonosnom za komarce i ubija ih nakon ugriza. Štoviše, piše The New England Journal of Medicine, upotrebom ivermektina istovremeno je smanjen i broj ušiju, šuge i stjenica.

Beton budućnosti

Inženjeri USC Viterbi razvili su Allegro-FM, umjetnom inteligencijom vođeni model koji omogućuje simulacije ponašanja materijala na razini milijardi atoma. Napredak opisan u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters otvara put novoj generaciji pametnog betona koji će biti otporniji i dugotrajniji i moći će trajno zadržati CO₂ ispušten tijekom proizvodnje.

Uz pomoć superračunala Aurora, Allegro-FM je ostvario nevjerojatnu efikasnost (97,5%) u simulacijama više od 4 milijarde atoma te tako istraživačima omogućio virtualno testiranje raznih sastava bez skupih laboratorijskih pokusa. 

Asfalt od opušaka

Istraživači Sveučilišta u Granadi i Sveučilišta u Bologni razvili su inovativan način kako da dvostruko recikliraju otpad: iskoristili su opuške e-cigareta i stari asfalt (RAP) za izradu novog. Opušci se, kao mikroskopske plastične i celulozne vlakna, pretvaraju u pelete, koje se potom dodaju smjesi sa starim asfaltom i vezivnim voskom. Oni kod zagrijavanja oslobađaju vlakna koja ojačavaju asfalt i poboljšavaju otpornost na pucanje.

Rezultati testova, predstavljeni u časopisu Construction and Building Materials, pokazuju da ovako proizveden asfalt ima veću fleksibilnost i izdržljivost, njegova izrada troši manju količinu energije, a uz to se smanjuje i emisija štetnih plinova.

Apsorpcija zvuka

Istraživači švicarske tvrtke Empa razvili su ultra tanke prigušivače zvuka od mineralnog gipsa i cementnih pjena. Četiri puta su tanji od tradicionalnih materijala poput kamene vune, a jednako su učinkoviti u prigušivanju buke, uključujući niske frekvencije. Patentirani dizajn pore stvara labirint koji produljuje put zvučnim valovima unutar materijala, što omogućuje visoku apsorpciju unatoč maloj debljini. Pjene su vatrootporne, reciklirajuće i za cementne otporne na vremenske uvjete, pa su pogodne i za vanjsku primjenu.

Ovi paneli mogu se lako sjeći, prilagođavati specifičnim frekvencijama i dizajnu prostora, a idealni su za ugradnju tamo gdje je prostor ograničen, npr. na fasade, ispod balkona ili unutar ureda i sportskih dvorana.

Spektrometar koji stane u mobitel

Znanstvenici Sveučilišta Sjeverne Karoline razvili su sićušni spektrometar temeljen na organskom fotodetektoru koji promjenom napona mijenja osjetljivost na razne valne duljine svjetlosti. Novi uređaj zauzima samo nekoliko kvadratnih milimetara te mjeri svjetlost u rasponu od ultraljubičaste do bliske infracrvene regije (400–1000 nm) precizno poput velikih laboratorijskih spektrometara.

Princip rada svodi se na nanošenje različitih napona čime se detektor podešava na određene boje, a algoritam potom rekonstruira puni spektar. Ova tehnologija, kažu, omogućit će izradu spektrometara dovoljno malih da stanu u svaki mobitel.

Moždano sučelje bez jetkanja

Djelatnici Instituta za poluvodiče Kineske akademije znanosti razvili su novu metodu izrade nizova neuronskih mikroigala koja znatno pojednostavljuje proizvodni proces. Umjesto tradicionalnog kemijskog jetkanja, oni koriste tzv. lokalnu deizolaciju: izoliraju igle zaštitnim slojem u točno definiranoj debljini, a zatim precizno uklanjaju izolaciju na vrhovima, što rezultira uniformnim, pouzdanim i osjetljivim elektrodama.

Ova tehnika omogućava bržu, čišću i jeftiniju proizvodnju kompaktnih uređaja visoke preciznosti, ključnih za snimanje moždane aktivnosti na razini pojedinih neurona i razvoj naprednih sučelja mozak-stroj. Nova metoda, predstavljena u časopisu Microsystems & Nanoengineering, trebala bi, kažu, značajno povećati pouzdanost i mogućnosti budućih moždanih implantata.

Biomimetički biosenzor okusa

Istraživači Sveučilišta Xi'an Jiaotong razvili su napredni organoid okusnih pupoljaka, uzgojen i integriran s mikroelektrodnim čipom. Ovaj inovativni sustav prati električne signale koje pupoljci šalju kao odgovor na različite okuse, poput slatkog, kiselog, slanog ili gorkog. Ključni je rezultat da s dozrijevanjem organoida raste i njegova sposobnost preciznog razlikovanja okusa.

Ova tehnologija, predstavljena u časopisu Microsystems & Nanoengineering, omogućava detaljniju simulaciju ljudskog osjeta okusa, što bi moglo biti od velike pomoći u istraživanjima hrane, lijekova i senzorske neuroznanosti.

Sam svoj majstor: obuka robota

MIT-ovi inženjeri osmislili su inovativno sučelje koje omogućuje svakome, bez tehničkog predznanja, da trenira robota u izvođenju novih zadataka. Ovaj prijenosni alat može se jednostavno pričvrstiti na većinu kolaborativnih robotskih ruku, a korisnicima nudi tri pristupa treniranju: daljinsko upravljanje, izravno fizičko vođenje robota ili demonstraciju pri kojoj robot promatra i uči radnju.

Sučelje, predstavljeno na arXivu, pokazalo se učinkovitim u učenju složenih manipulacija, poput prešanja ili oblikovanja materijala. 

Moćna terahercna svjetlost

Znanstvenici Sveučilišta u Bielefeldu i Leibnizovog instituta IFW Dresden razvili su novu metodu precizne kontrole atomskih tankih poluvodiča uz pomoć ultrakratkih pulseva terahercnog svjetla. Ovi iznimno brzi svjetlosni impulsi omogućuju upravljanje svojstvima materijala unutar trilijuntog dijela sekunde.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nature Communications, otvaraju vrata izradi uređaja kojima se upravlja direktno svjetlom.