Samo nekoliko dana prije ključnog sastanka Vijeća EU, raste otpor kontroverznom prijedlogu zakona o skeniranju poruka u potrazi za materijalima o seksualnom zlostavljanju djece. Prema pisanju portala TechRadar, stručnjaci su zabrinuti zbog negativnog utjecaja koji bi zakon mogao imati na privatnost i sigurnost komunikacije građana.

Vijeće EU-a bi 12. rujna trebalo podijeliti svoje konačne stavove o danskoj verziji takozvanog Chat Controla. Prijedlog, koji je do sada privukao snažne kritike, ima za cilj uvesti nove obveze za sve servise za razmjenu poruka koji posluju u Europi, primoravajući ih da skeniraju poruke korisnika, čak i ako su one end-to-end enkriptirane.

Češka i Belgija su se, prema posljednjim informacijama, pridružile bloku protivnika ovog zakona, a Belgija ga je nazvala "čudovištem koje napada vašu privatnost i ne može se ukrotiti". One se tako pridružuju Austriji, Nizozemskoj i Poljskoj u kritiziranju obaveznih odredbi o detekciji i narušavanju enkripcije.

Ipak, popis pristaša i dalje je znatno duži i trenutno broji 15 država članica. Među njima su ključne zemlje poput Francuske, uz Italiju, Španjolsku, Švedsku, Litvu, Cipar, Latviju i Irsku.

Ključna informacija je da su francuski zastupnici u Europskom parlamentu izjavili da "u osnovi mogu podržati" nacrt. S druge strane, Njemačka, čiji je glas presudan za blokiranje ili usvajanje zakona, možda razmišlja o suzdržanosti. To bi oslabilo mandat danskog predsjedništva, "čak i ako dobiju potrebne glasove za prolaz", objašnjava izvor za TechRadar.

Glavna točka spora su odredbe oko enkripcije – tehnologije odgovorne za očuvanje privatnosti i sigurnosti naše komunikacije. Servisi poput WhatsAppa, Signala, pa čak i najboljih VPN aplikacija, koriste enkripciju kako bi sadržaj poruka pretvorili u nečitljiv oblik i spriječili neovlašteni pristup. Ako danski prijedlog Chat Controla prođe, sve multimedijske datoteke i URL-ovi koje šaljete putem ovih servisa morat će se obavezno skenirati. Zanimljivo je da će računi vlade i vojske biti izuzeti od skeniranja.

Iako se u prijedlogu navodi da bi kibernetička sigurnost i enkripcija trebale biti "zaštićene na sveobuhvatan način", mnoštvo stručnjaka, uključujući programere, kriptografe i zagovornike digitalnih prava, upozorava da se, onako kako je zamišljeno, obavezno skeniranje ne može provesti bez slabljenja zaštite koju nudi enkripcija. To bi nas sve de facto učinilo ranjivijima na kibernetičke napade.

Sve u svemu, prijedlog zakona, prvi put predstavljen 2022. godine, nikada nije bio bliže tome da postane zakon. Glasanje je zakazano za 14. listopada 2025. godine, a većina država članica EU trenutno ga podržava. To praktički znači da bi EU mogao početi skenirati vaše razgovore do listopada 2025., bez obzira jesu li enkriptirani ili ne.