Stručnjaci nekadašnjega poštansko-telegrafsko-telekomunikacijskog poduzeća su za vrijeme studentskih igara u Zagrebu 1987. pokušali uspostaviti prvi mobilni poziv. Ipak, do prvog pravog poziva prošle su još gotovo četiri godine, a prve bazne stanice u Hrvatskoj izgrađene su 1990. na zagrebačkom Sljemenu i groblju Mirogoj.

Prvi mobiteli u Hrvatskoj su prvim pretplatnicima podijeljeni pred Božić 1990. Među njima se ističe Marijan Rudar iz Zagreba, kao prvi korisnik mobitela u Hrvatskoj – svoj CarryPhone je nešto kasnije zamijenio za Nokiju. U to vrijeme je za nošenje mobitela na ulici bila potrebna posebna dozvola, koja se na zahtjev ovlaštene osobe morala pokazati.

Mobitel i Cronet

Službeno je NMT mreža Mobitel, s predbrojem 099 i na frekvenciji nešto nižoj od 450 MHz, započela s radom 11. siječnja 1991. godine. Prvi telefon Carry Phone težio je više od dva kilograma, a ukupno je s priključkom koštao oko 14.500 DEM (njemačkih maraka). Čisto za usporedbu, Volkswagen Golf II se te godine u Njemačkoj prodavao po cijeni od oko 16.000 DEM.

Analogni NMT sustav se koristio sve do 31. ožujka 2005. godine kada je Hrvatski Telekom 6000 „najupornijih“ korisnika prebacio na digitalni GSM. Naime, tisuće njih su i nakon pojave GSM mreže Cronet s predbrojem 098 u veljači 1996. godine odlučili nastaviti koristiti inferiorniju mrežu koja je u početku omogućavala samo telefonske pozive, nakon nekog vremena i roaming u susjednim zemljama, a pred kraj rada i SMS poruke (napomena: eksperimentalno je prvi GSM poziv u mreži Cronet upućen u kolovozu 1995.). Te godine je u svijetu bilo 80 milijuna korisnika mobitela, što je bilo oko 1% penetracije.

Marketinška kampanja „Sad ga i vi možete imati“ omogućila je kupnju uređaja iz Cronet ponude na rate, bez kamata. Prvi uređaji bili su Siemens S3, Nokia 2110, Nokia 8110, Sony CM-DX 1000 i Motorola StarTAC.

U samo mjesec dana Cronet je privukao 30.000 korisnika, a do kraja 1996. broj korisnika NMT i GSM sustava popeo se na 65.000. Iz tih godina je zanimljiv i podatak o cijeni mobitela Motorola StarTac od 7886,30 kuna, a uređaj je bio nevjerojatno malen za to vrijeme, kada su bile popularne „cigle“ poput Dancalla.

NMT je nudio povoljnije telefoniranje od GSM-a

Glavni razlog kasnije popularnosti NMT 099 mreže bila je povoljnija cijena telefoniranja. Naime, u to vrijeme mjesečna pretplata nije sadržavala uključene minute razgovora, ali niti besplatan prikaz broja pozivatelja, koji se naplaćivao 45 kuna (oko 6 eura). 

Tijekom 90-ih godina nije bilo moguće u inozemstvu kupiti mobitel i donijeti ga u Hrvatsku te samo ubaciti SIM karticu, kao danas. Takav mobitel je zahtijevao posebno odobrenje kao i plaćanje carine za uvoz pa je najjednostavnije ipak bilo uređaj nabaviti u zagrebačkoj Harambašićevoj odnosno u Jurišićevoj ulici.

Podsjetimo se, kad govorimo o SIM karticama, prvi NMT mobiteli nisu koristili SIM kartice, a one su stigle tek s drugom generacijom mobilne telefonije odnosno GSM. Tadašnji prvi GSM uređaji su koristili cijelu plastičnu pločicu (veličine kreditne kartice), a tek su kasnije SIM kartice postale manje odnosno izrezivale su se iz plastike.

Konačno i SMS poruke

U Hrvatsku su SMS (Short Message Service) poruke stigle tek od 15. travnja 1999. godine (u svijetu je prva SMS poruka sa sadržajem „merry Christmas“ poslana u britanskoj Vodafone mreži 3. prosinca 1992.), a prvi su korisnici u Hrvatskoj i za slanje i za primanje kratkih poruka dužine 160 znakova morali plaćati dodatnu mjesečnu pretplatu od 24 kune, plus još 20 lipa po poslanoj poruci. 

I za primanje SMS poruka je bila potrebna mjesečna pretplata. Iz tog vremena pamtimo i mogućnost slanja SMS poruka preko fiksne telefonije, uz telefone koji su taj standard omogućavali – uslugu je HT ponudio 22. studenog 2004.

Dolazi dugo čekana konkurencija – Vipnet

Dolazak konkurencije, tadašnjeg Vipneta početkom srpnja 1999. godine, najprije prvim korisnicima preko mjesečne pretplate, a od 1. rujna 1999. godine i kroz prepaid uslugu Vipme, omogućio je da mobitel postane dostupan i studentima, a ne samo ljudima koji su imali stabilna primanja. Prepaid usluga je po prvi put u svijetu ponuđena 1996. godine.

Do 1999. se mobitel u Hrvatskoj smatrao luksuznom robom i koristili su ga uglavnom oni koji su imali potrebu odnosno korisnici koji su voljeli tehnologije - penetracija mobilnih telefona je u trenutku kad je Vipnet (današnji A1) ušao na hrvatsko tržište bila samo 4,7 mobitela na 100 stanovnika. Do kraja 1999. Vipnet ima 150.000 korisnika. U prvih godinu dana rada su zauzeli 40% GSM tržišta u Hrvatskoj. 

Vratimo se na trenutak u vrijeme prije 50-ak godina. 3. travnja 1973. godine je Martin Cooper iz Motorole na ulicama New Yorka obavio prvi poziv preko prvog mobitela na svijetu, Motorole DynaTAC (do tada su se mobiteli koristili samo u automobilima). U to se vrijeme smatralo kako su mobiteli potrebni samo veterinarima i doktorima, a svjedočimo u što su se u međuvremenu pretvorili i koliko su različitih uređaja poslala u ropotarnicu povijesti.

Gotovo 10 godina kasnije u SAD-u je počela prodaja modela Motorola DynaTAC 8000x po cijeni od 3.995 dolara (u današnjim dolarima ta bi cijena bila ekvivalentna iznosu od 10.000 do 12.000 USD, zbog inflacije). 

Od 1. rujna 1999. godine mobitel si je u Hrvatskoj mogao gotovo svatko priuštiti, cijene jednostavnijih uređaja su bile oko 100 eura, a SIM kartica s brojem je koštala oko 40 eura (305 kuna). Danas novi broj košta oko 3 eura, ako kupujete prepaid karticu. 

Dolazak Vipneta omogućio je mnoge inovacije poput službe za korisnike koja je radila 24 sata na dan, prvu uslugu mobilnog plaćanja parkiranja u Hrvatskoj 2001. godine, prvi su ponudili GPRS u 2001. godini čime se prijenos podataka na mobitelu početo naplaćivati paketno, prema količini prenesenih podataka a ne prema vremenu korištenja. 

Ostvarili su prvi 3G odnosno UMTS poziv u Hrvatskoj (7. svibnja 2003. na Zg Velesajmu), prva su 3G mreža u Hrvatskoj (2003.), a 2010. je predstavljen HSDPA+ s brzinama do 42 Mbit/s. 4G LTE komercijalno nude od 23. ožujka 2012. (na isti dan kad i Hrvatski Telekom).

Vipnet je 14.06.2018.objavio da od 1. listopada 2018. mijenjaju naziv iz Vip u A1, a tvrtka se mijenja iz Vipnet d.o.o. u A1 Hrvatska d.o.o.

Stigla je i Simpa

Nekoliko mjeseci kasnije, pred Božić 1999. godine, tadašnji T-Mobile (HT) je ponudio prepaid uslugu Simpa. Konkurencija je učinila svoje i cijene usluga su rapidno snižene, više se nije naplaćivao prikaz broja pozivatelja pa je svaki korisnik mogao vidjeti tko ga zove, a SMS poruke su mogli svi primati (naplaćivalo se samo slanje).

Kroz vrijeme su SMS poruke sa 160 znakova evoluirale u mogućnost slanja više njih istovremeno (ali se i dalje pojedinačno naplaćivala svaka poruka pa ako je u poruci bilo 200 znakova naplatile bi se dvije poruke). 

Stigle su u 2002. godini multimedijske MMS poruke (slanje fotografija, glasovnih zapisa i dužih tekstova), u isto vrijeme kada i pravi ekrani u boji (najprije 256 boja, zatim 4096 boja pa 65.536 i nešto kasnije 262.000 boja), iako je u prethodnim godinama bilo pokušaja s ekranima u boji, a prikazivali su najviše 4 boje. 

Prvi mobitel koji je Vipnet ponudio s MMS porukama bio je Sony Ericsson T68i, s dodatnom kamerom koja se spajala na telefon. Cijena slanja jedne MMS poruke bila je u obje mobilne mreže previsokih 3,66 kuna dok je cijena SMS poruke u to vrijeme bila od 20 do 40 lipa.

Treći operator Tele2

Osvježenje na hrvatskom tržištu bio je dolazak trećeg mobilnog operatora Tele2 Hrvatska (današnji Telemach Hrvatska), a početak rada 17. listopada 2005. obilježila je jednostavnost usluge jer su korisnici dobili tarife u kojima je sve bilo jasno, bez malih slova. 

Poziv unutar mreže 095 iznosio je 0,39 kn/min, prema drugim nacionalnim mrežama 1,39 kn/min, a cijena slanja SMS poruke bila je 0,33 kn, s tim da su cijene bile iste i za prepaid i postpaid, što je također bila novost. Nije bilo niti vremenskog razgraničenja jer su do tada telefonski pozivi u druge dvije mreže bili povoljniji noću.

Svi koji su do 1. siječnja 2006. uzeli pretplatu na Tele2 mrežu zauvijek su oslobođeni od mjesečne pretplate (koja je u nekom trenutku, prije 20-ak godina, preimenovana u mjesečnu naknadu jer se više nije plaćala unaprijed).

Tele2 Hrvatska je prema koncesijskom ugovoru s radom trebao početi od 1. kolovoza 2005., ali su kasnili te su tog datuma uslugu najprije ponudili za prvih 1000 korisnika, a od 17. listopada 2005. svima drugima. Prvi mobiteli u ponudi Tele2 Hrvatska mreže su bili Nokia 1600, Nokia 2600, Sony Ericsson J300i i Sony Ericsson  K300i.

Bla Bla je omogućio niže cijene razgovora

Prepaid usluga mreže 095 (Tele2) zvala se Bla Bla, a Tele2 je ponudio cijene niže i do 60 posto od dotadašnjih. Kasnije je bilo pokušaja da se u Hrvatsku dovede i četvrti GSM operator, ali je taj posao na kraju propao.

Kako je postojala obaveza iz koncesijskog ugovora o pokrivenosti GSM signalom o najmanje 20 posto stanovništva Republike Hrvatske i 2 posto teritorija Republike Hrvatske to su uspjeli ostvariti sa samo 10 baznih stanica u Zagrebu te s jednom u Splitu. Potpisali su ugovor s HT-om i Vipnetom za nacionalni roaming kako bi imali signal na cijelom području Hrvatske - kasnije samo s Vipnetom, a zatim samo s T-Mobileom.

Podsjetimo se, Tele2 Hrvatska je bilo zajedničko ulaganje švedske tvrtke Tele2 AB i devet domaćih investitora (Privredna banka Zagreb d.d., Dalekovod, Jamnica d.d., FIMA Holding, Croatia osiguranje d.d., NEXE grupa, Konstruktor-inženjering, Lura, Institut građevinarstva Hrvatske). Kasnije je 100 posto vlasništva imao Tele2 AB da bi od 31. svibnja 2019. godine bio za 220 milijuna eura prodan United Grupi (naziv je iz Tele2 u Telemach službeno promijenjen 22. ožujka 2021.). Mreža Tele2 je 17. listopada 2019. imala milijun i 4 tisuće korisnika.

Tomato i bonbon – odgovor na niske cijene iz Tele2

Tomato je 20. lipnja 2006. godine bio Vipnetov odgovor na Tele2 i njihove cijene, a Bonbon mreža s predbrojem 097 startala je u petak 1. listopada 2010., što je bio T-Mobileov odgovor. Inače, 097 je bio predbroj HT-ove pager mreže koja je ugašena oko 2000. godine. 

Cijena bonbon SIM kartice je bila 20 kuna, ali u početku rada virtualne mreže niste mogli znati koji je vaš telefonski broj, osim da broj počinje predbrojem 097. Potrebno je bilo najprije obaviti jedan telefonski poziv te se tek onda mogao saznati telefonski broj.

Mreže su imali i Konzum, 24 sata, Zaba

Treba spomenuti i Multiplus mobile, Konzumovu 097 mrežu (predbroj 0979, koristila je T-Mobile mobilnu mrežu pod svojim nazivom) i imala svoje SIM kartice i bonove, s radom je počela 2. ožujka 2012., a prestala postojati 1. travnja 2017. 

24mobi (vlasnik medijska kuća 24sata) je u suradnji s HT-om s radom startao 10. svibnja 2014. (maskota im je bila Ninja). Glavna prodajna prednost bila je mogućnost besplatnog surfanja portalom 24sata (bez potrošnje internetskog prometa) te povoljnije tarife za čitatelje novina, a usluga je s radom prestala u noći s 30. na 31. srpnja 2015.

Od 2008. je nekoliko godina funkcionirala i usluga mobilne telefonije Zagrebačke banke, čak su poput Konzuma i 24sata imali vlastite tarife koje su prodavali na hrvatskom tržištu (koristili su Vipnetovu mrežu), a od benefita su nudili besplatne pozive prema banci i jeftiniji m-banking.

Broj korisnika mobitela

Sredinom 2006. godine u Hrvatskoj je bilo aktivnih 4 milijuna SIM kartica. U 2007. je u Hrvatskoj bilo više mobitela nego stanovnika. U 2008. je penetracija mobilne telefonije u Hrvatskoj bila 133,6 posto (5.368.550 korisnika), a razlog je što su se u tim godinama skuplje naplaćivali odlazni telefonski pozivi prema drugim mobilnim mrežama pa su mnogi korisnici imali i po dva broja odnosno dva mobitela. Zbog toga je broj korisnika mobitela bio veći od broja stanovnika. 

Hrvatska je u ožujku 2014. imala penetraciju od 114,5%. dok je u svijetu bilo 5,6 milijardi korisnika mobitela (73% penetracija). Hrvatsko tržište u 2015: mobilni korisnici 4.629.517 (pad 0,6% u odnosu na 2014.), fiksni korisnici 1.434.934 (pad 5,3% u odnosu na 2014.). U Q1 2016. u svijetu je 7,4 milijardi mobilnih pretplata.

Na kraju trećeg kvartala 2025. godine (30. rujna 2025.) u Hrvatskoj je, prema podacima HAKOM-a, bilo 5.251.602 aktivnih SIM kartica, od čega su 900.079 poslovni korisnici. Hrvatski Telekom ima udio od 42,56 posto, A1 Hrvatska ima 33,4 posto dok Telemach Hrvatska ima 24,04 posto udjela. Prije godinu dana (Q3 2024) HT je imao udio 44,54%, A1 34,09%, a Telemach 21,37%.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine penetracija odnosno gustoća korisnika iznosi 135,64 %. Korisnici su ukupno poslali 161.661.383 SMS i 1.171.246 MMS poruka, što je pad od oko 20 posto u odnosu na godinu dana ranije.

Kroz 35 godina postojanja u Hrvatskoj mobitel spaja ljude (na žalost, više nema Nokije i njihovog poznatog slogana Connecting People), omogućuje buđenje, zamjenjuje laptop, fotoaparat, GPS i najmanje još nekoliko uređaja. Vjerojatno niti najsmjeliji vidovnjaci ne mogu predvidjeti u što će se pretvoriti jednog dana i do kada ćemo taj uređaj zvati mobitel.