Gaming ili zdrav život: više od 10 sati tjedno je kritično
Australski istraživači pronašli su 'kritičnu točku' nakon koje se igračima počinju vidljivo pogoršavati prehrana, san i tjelesna težina
Igranje videoigara u malim do umjerenim količinama ne predstavlja velike zdravstvene probleme. Rizici se povećavaju kad duge sesije igranja počnu zamjenjivati bitne dnevne navike. Do tog su zaključka došli istraživači Sveulilišta Curtin iz Pertha. Oni su naime analizirali navike studenata s pet australskih sveučilišta i otkrili jasnu granicu nakon koje videoigre počinju “istiskivati” zdrave životne obrasce.
Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine: oni koji igraju do pet sati tjedno, 6 do 10 sati te više od 10 sati. Kod prve dvije skupine razlike u zdravlju bile su relativno male, no situacija se mijenja kod najstrastvenijih igrača.
Hipoteza zamjene
Studenti koji igraju više od 10 sati tjedno lošije su se hranili, imali su viši indeks tjelesne mase i lošiju kvalitetu sna od onih koji igraju manje. Medijan BMI-a u skupini “teških” igrača bio je 26,3 kg/m², u odnosu na oko 22–23 kg/m² u ostalim skupinama, uz i do pet puta veću učestalost pretilosti. Svaki dodatni sat igranja tjedno bio je povezan s daljnjim padom ocjene kvalitete prehrane, čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir stres, tjelesnu aktivnost i druge čimbenike.
Autori ističu tzv. hipotezu zamjene: vrijeme provedeno uz ekran zamjenjuje vrijeme za kuhanje, tjelovježbu i spavanje. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Nutrition, pozivaju na poticanje “zdravog igranja”, razumno ograničenje sati, pauze, raniji odlazak na spavanje i zdravije grickalice uz kontroler.
