10.000 skenova mozga otkriva zašto se pamćenje pogoršava s godinama
Dosad najdetaljnija slika daje jasan uvid u to kako se strukturne promjene u mozgu odvijaju s protokom vremena i kako su one povezane s pamćenjem
Naše epizodno pamćenje, odnosno sposobnost prisjećanja prošlih događaja i iskustava opada s godinama, ali nitko nije sasvim siguran kako i zašto se to događa. Istraživači Sveučilišta u Oslu provjerili su utječe li ovaj gubitak pamćenja na sve podjednako ili ovisi o individualnim faktorima rizika, poput gena APOE ε4 povezanog s Alzheimerovom bolešću.
Dobivena slika je složena i pokazuje da pad pamćenja nije povezan s promjenama u samo jednom području mozga. Smanjenje volumena moždanog tkiva doista je povezano s lošijim epizodnim pamćenjem, ali ta povezanost nije ujednačena. Ona postaje mnogo jasnija s godinama, posebno kod starijih od 60 godina, a najjača je kod ljudi čiji se mozak smanjivao brže od prosjeka.
Predispozicije i procesi
"Kognitivni pad i gubitak pamćenja nisu samo posljedica starenja, već manifestacije individualnih predispozicija i procesa povezanih sa starenjem koji omogućuju neurodegenerativne procese i bolesti“, komentiraju istraživači nalaze studije objavljene u časopisu Nature Communications.
Tretmani koji usporavaju ili sprečavaju gubitak pamćenja trebali bi, kažu, ubuduće ciljati više područja mozga, a što se ranije započnu to će biti učinkovitiji. Dobra je vijest da će iste terapije vjerojatno djelovati na osobe s ili bez gena APOE ε4, jer se čini da su temeljni mehanizmi zajednički.
