Projekt Spasitelj: SF kakav kina dugo nisu imala
Ispod velikog znanstvenofantastičnog spektakla otvara se priča o povjerenju, usamljenosti i odnosu koji se gradi postupno
Projekt Spasitelj (Project Hail Mary, 2026) stigao je u kina kao film u kojem je industrija vrlo rano prepoznala komercijalni potencijal. Andy Weir je nakon Marsovca napisao roman koji je odmah postao bestseler, dok je audio knjiga prodana u više od tri milijuna primjeraka. Publika je, dakle, već postojala, a uz to je i Amazon MGM tretirao film kao jedan od svojih ključnih studijskih naslova: Projekt Spasitelj nosi Ryan Gosling, redateljski dvojac čine Phil Lord i Christopher Miller, a snimljen je s budžetom od oko 200 milijuna dolara. Prvi vikend prikazivanja odmah je pokazao razmjere njegova buduća uspjeha: u SAD-u i Kanadi zaradio je 80,5 milijuna dolara, na svjetskoj razini 140,9 milijuna, čime je postao ovogodišnji rekorder (do 17. travnja kada je istu titulu preuzeo Super Mario Galaxy Film), a ujedno i najuspješniji početak prikazivanja („otvaranje“) u povijesti Amazon MGM-a. Do sredine travnja filma je na globalnoj razini uprihodio čak 517,8 milijuna dolara!
Te su brojke važne zato što pokazuju koliko je danas rijetko da veliki, ozbiljniji znanstvenofantastični film postane pravi kino-hit. Kako je istaknuo Amazon MGM, Projekt Spasitelj tek je treći film nakon pandemije koji nije ni nastavak ni dio postojeće franšize, a koji je izvan SAD-a već u prvom vikendu prešao 50 milijuna dolara zarade. To još jasnije dolazi do izražaja kad se pogleda šira slika: sredinom 2010-ih ovakav je SF još mogao dosezati vrlo visoke iznose – Gravitacija (Gravity, 2013) je dosegnula 723,2 milijuna dolara, Interstellar (2014) 681,1 milijun, Marsovac (The Martian, 2015) 630,2 milijuna i Dolazak (Arrival, 2016) 212,8 milijuna – dok su slične ambicije kasnijih naslova uglavnom skončale osjetno ranije, npr. Ad Astra (2019.) koja je stala na 127,5 i Kreator (The Creator, 2023) koji je ostvario zaradu od ukupno 104,3 milijuna. U tom kontekstu uspjeh Projekta Spasitelj djeluje kao rijedak slučaj: originalni „veliki“ SF ponovno je dobio status pravog kino-hita.

Usporedba s Marsovcem ovdje se nameće sama od sebe. Film Ridleyja Scotta u prvom je vikendu u SAD-u i Kanadi zaradio 54,3 milijuna dolara, a prikazivanje završio s ostvarenih 630,6 milijuna na svjetskoj razini. Projekt Spasitelj krenuo je još snažnije na američkom i kanadskom tržištu te ga je ondje već prestigao (260,7 spram 228,4 milijuna), iako je globalno još ispod njega. To ne znači da je riječ o „većem“ ili „važnijem“ filmu, već da je jedanaest godina nakon Marsovca stigao veliki znanstvenofantastični naslov za odraslu publiku koji se ponovno nametnuo kao ozbiljan kino-hit, a ne tek kao skupi izuzetak u prostoru kojim uglavnom dominiraju nastavci i postojeći serijali.
Sve na jednu kartu
Napomena: tekst u nastavku sadrži spoilere
Projekt Spasitelj režirali su Phil Lord i Christopher Miller prema scenariju Drewa Goddarda, koji je ponovno adaptirao roman Andyja Weira nakon Marsovca. U središtu je Ryland Grace (Ryan Gosling), nekadašnji molekularni biolog, danas nastavnik prirodoslovlja, koji se budi na svemirskom brodu bez jasnog sjećanja kako je ondje završio. Kako mu se pamćenje postupno vraća, postaje jasno da je poslan prema zvijezdi Tau Ceti kako bi otkrio zašto jedina ne pokazuje simptome istog procesa koji na Zemlji polako gasi Sunce. Na Zemlji važnu ulogu ima Eva Stratt (Sandra Hüller), žena koja organizira/vodi cijeli projekt, dok se u svemiru Grace suočava s bićem koje će za film postati jednako važno kao i on sam: Rockyjem (James Ortiz).

Ono što odmah valja priznati jest da film vrlo dobro rješava jedan ozbiljan adaptacijski problem. Weirov roman velik dio snage crpi iz objašnjavanja, računanja i unutarnjeg toka misli, a to na filmu lako može postati statično ili zamorno. Goddard zato priču razbija u dvije vremenske linije: jedna prati Graceovo buđenje, snalaženje i rekonstruiranje vlastite misije, a druga u analepsama slaže političku i znanstvenu pozadinu projekta. Bez njih bi film bio tek niz zadataka u svemiru; s njima dobiva političku i moralnu težinu, osjećaj cijene koja se plaća prije nego što raketa uopće poleti. Taj je potez funkcionalan zato što gledatelja ne zatrpava informacijama (ekspozicijom) odjednom, već priču gradi postepeno, bez suvišnog objašnjavanja; Projekt Spasitelj tako od početka funkcionira kao spoj svemirske pustolovine, filma koji napetost gradi kroz niz konkretnih prepreka i nenametljive emotivne priče.

U većem djelu film se oslanja na Goslinga, a on tu odgovornost uglavnom opravdava. Lik Gracea je čovjek koji je istodobno vrlo pametan i vrlo nesiguran, netko tko može riješiti iznimno složen problem, ali pritom nije „rođeni heroj“ ni figura koja aktivno preuzima odgovornost. Gosling to razumije. Ne igra astronauta kao stručnjaka koji suvereno vlada prostorom, nego kao čovjeka koji stalno mora probijati vlastite granice. Zbog toga humor koji film gradi oko njegove nespretnosti i panike većinom funkcionira. On, pritom, ne služi samo rasterećenju tona, nego i karakterizaciji. Problem nastaje tek povremeno, kada film previše vjeruje toj ležernosti pa i ozbiljne situacije želi prelomiti dosjetkom. S druge strane, Sandra Hüller kao Eva Stratt prizemljuje film hladnim, utilitarnim pristupom. Dok Grace reagira instinktivno, radoznalo i sve otvorenije, Stratt zemaljski dio priče vodi kroz disciplinu, kontrolu i svijest da za oklijevanje nema vremena. Film joj pritom ne daje beskrajno mnogo prostora, ali dovoljno da postane više od hladne voditeljice projekta (čemu pomaže i emocionalna „karaoke scena“, a i sam kraj filma).

Središte filma ipak nije ni misija ni katastrofa, već odnos Gracea i Rockyja. U odnosu Gracea i Rockyja film napokon nalazi svoje pravo emocionalno uporište te, upravo zbog toga, postaje pamtljivijim od niza novijih SF spektakala koji su imali veći budžet, a daleko goru izvedbu (vidi Električnu državu /The Electric State, 2025/). Rocky ne djeluje kao još jedno generički dizajnirano CGI stvorenje, nego kao lik sa stvarnom prisutnošću: James Ortiz daje mu glas i pokret, a Neal Scanlan (sa svojim timom) konačan oblik. Zbog toga Rocky ne djeluje kao naknadno umetnut „digitalni efekt“, nego kao biće koje u kadru doista postoji. Upravo zato i njegov odnos s Graceom ima težinu koju mnogi slični filmovi ne uspijevaju postići. Još važnije, odnos između čovjeka i izvanzemaljca nije sveden na jednu veliku lekciju o toleranciji, nego se gradi kroz sporazumijevanje, tehničke skice, nesporazume, uzajamnu korist i tek onda povjerenje. U tim prizorima film prestaje biti samo vješto napravljen blockbuster i dobiva stvarnu emocionalnu težinu. Odnos između Gracea i Rockyja ne počiva na brzom sentimentalnom prečacu, nego na postupnom učenju, povjerenju i suradnji.

Film vizualno djeluje vrlo uvjerljivo i dotjerano, no, još je i bitnije, što prostor nikad ne pretvara u puki dekor. Svemirski brod nije samo mjesto radnje, nego zatvoren sustav u kojem svaki kvar i svaki zahvat imaju stvarne posljedice. Kadrovi stalno podsjećaju na skučenost života u letjelici, a glazba zna kada treba imati ekspresivnu funkciju, a kada je tišina glasnije od bilo čega drugoga. No film nije bez slabosti. Sa svojih 2 sata i 36 minuta osjetno je predug, osobito u posljednjoj trećini, kada nekoliko novih problema i još jedan sloj emotivnog podcrtavanja djeluju suvišno. Tada izlazi na vidjelo i njegova glavna mana: sklonost da dobre ideje još jednom objasni i još jednom podcrta, umjesto da im jednostavno vjeruje.

Projekt Spasitelj najjači je onda kada se osloni na ono što mu doista ide od ruke: odnos Gracea i Rockyja, Goslingovu izvedbu i niz konkretnih problema koje film rješava jasno i pregledno. Tada djeluje sigurno, duhovito te uspješno potiče emotivni angažman gledatelja.
Sve na dvije karte?
A ako se izvan samog filma otvara još jedno pitanje, onda je to ono koje Hollywood uvijek postavlja nakon velikog hita: slijedi li nastavak? Zasad službene potvrde nema, ali mogućnost nije odbačena. Prema više izvještaja koji prenose navode iz Hollywood Reportera, Amazon MGM svakako vidi franšizni potencijal, no konačna odluka uvelike ovisi o Andyju Weiru. Autor je već rekao da ima određene ideje za nastavak, ali da još nema dovoljno dobru priču da bi je počeo pisati, dok je njegov sljedeći roman zaseban projekt i nije povezan s Projektom Spasitelj.