Diljem svijeta mnoge su zemlje posljednjih mjeseci počele uvoditi zabrane pristupa društvenim mrežama za (pre)mlade korisnike, a one vlade koje to nisu još učinile gotovo zasigurno o tome razmišljaju. Hrvatska će u tom pogledu pričekati na inicijativu na razini EU, no jasno je da nam se bliži vrijeme u kojem će mlađim tinejdžerima i djeci biti velikom većinom zabranjeno pristupati Facebooku, Instagramu, TikToku i sličnim platformama.

Problem je u provjeri dobi

Iz Mete, koja pod sobom ima društvene mreže s milijardama korisnika, tim su povodom objavili poduži tekst na svojem blogu. Tamo navode da se već u svijetu vodi rasprava o zaštiti mladih na Internetu, pri čemu vlade predlažu različite mjere, od ograničavanja personaliziranih sadržaja do potpunih zabrana korištenja društvenih mreža. Iako podržavaju ciljeve takvih zakonskih prijedloga, iz Mete upozoravaju da zakonodavci često zanemaruju praktični problem točne i sigurne provjere dobi korisnika.

Tinejdžeri često nemaju službene dokumente, a učitavanje osjetljivih podataka na svaku pojedinačnu aplikaciju stvara velike sigurnosne rizike, posebice na manjim platformama koje nemaju razvijenu infrastrukturu za zaštitu podataka. Kao rješenje tog problema, Meta predlaže centralizaciju provjere dobi i roditeljskog pristanka unutar trgovina aplikacijama, odnosno na razini samog uređaja.

Ističu da Apple i Google već posjeduju podatke o dobi korisnika – one koje roditelji unose pri postavljanju telefona. Stoga predlažu da se taj postojeći mehanizam proširi na preuzimanje svih aplikacija, čime bi se izbjeglo višestruko dijeljenje dokumenata i omogućilo roditeljima da lakše upravljaju digitalnim aktivnostima svoje djece.

Posljedice "nepromišljenih zabrana"

U osvrtu na aktualne zakone, iz Mete su izdvojili primjer australske zabrane korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Tvrde kako je ta politika, uvedena bez uspostavljene metode provjere dobi koja štiti privatnost, dovela do neželjenih posljedica. Pojavila su se izvješća o tome da tinejdžeri zaobilaze provjere i prelaze na nenadzirane aplikacije i stranice za igranje koje nisu obuhvaćene zabranom. Prema navodima iz Mete, takve migracije čine Internet manje sigurnim jer mladi gube ugrađene zaštite kakve postoje na (dakako, njihovim) platformama Instagram, Facebook i Messenger.

Ove sigurnosne rizike potvrđuje i zajednička izjava više od 370 međunarodnih akademika i stručnjaka za privatnost, koji upozoravaju da široke zabrane bez stabilnih temelja ugrožavaju privatnost i autonomiju korisnika. Meta poručuje da trenutačni zakonski prijedlozi ne rješavaju složena pitanja provjere dobi te da će tvrtka uvijek poštovati lokalne zakone, ali i da bi globalni zakonodavci trebali zastati i razmotriti navedene probleme.

Podrška industrije i javnosti

Svoje su argumente pojačali i rezultatima istraživanja. Ankete pokazuju da 85% američkih, 82% australskih te gotovo 75% roditelja u osam europskih zemalja podržava obvezu trgovina aplikacijama da provjeravaju dob i traže odobrenje roditelja prije preuzimanja aplikacija. Prijedlog su podržale i velike tehnološke tvrtke, uključujući Match Group, X, Snap i Pinterest. Iz Mete zaključuju kako rasprava uvijek mora adresirati temeljno pitanje pouzdane provjere dobi na Internetu, bez čega su sva ostala rješenja – samo privremena.