Taiwan Semiconductor Manufacturing Company danas i dalje kontrolira oko 72 posto globalnog tržišta ugovorne proizvodnje čipova, uz rast prihoda od 30 posto na godišnjoj razini, potaknut potražnjom za AI grafičkim procesorima tvrtki poput Nvidije i Applea. No apsolutni monopol nad najnaprednijim proizvodnim procesima, koji je obilježio prethodno desetljeće, ustupa mjesto raspršenijem i konkurentnijem poretku.

Geopolitika tjera TSMC na decentralizaciju

Napetosti oko Tajvana prisilile su TSMC na diversifikaciju proizvodnje kroz višemilijardne projekte u Arizoni, Dresdenu i Kumamotu. Ta ekspanzija nosi veće operativne troškove, a treba se prilagoditi i upravljanju u različitim radnim kulturama, čega u ranijim, centraliziranim godinama nije bilo.

Indija ulazi u proizvodnju, ne samo dizajn

Indija se razvija od softverskog dizajna prema fizičkoj proizvodnji čipova. Pokretanje proizvodnje u pogonu CG Semi u Sanandu, u državi Gudžarat, u partnerstvu s japanskim Renesasom i tajlandskim Stars Microom, usmjereno je na vanjsko sklapanje i testiranje poluvodiča, s planiranim kapacitetom od 5 milijardi čipova godišnje. Usporedno, Tata Electronics u Dholeri gradi prvu komercijalnu tvornicu čipova u partnerstvu s tajvanskim PSMC-om, dok Micron u Gudžaratu razvija pakiranje DRAM i NAND memorije, a Crystal Matrix u Dholeri fokusira se na spojne poluvodiče.

Indijska vladina inicijativa Semiconductor Mission 2.0 odobrila je više od 12 projekata, a domaće tržište ide na 155 milijardi dolara do 2031. Indija se pozicionira kao "plus jedan" u strategiji "Kina plus jedan", ima i razloga, oslanjat će se na golemi broj stručnjaka i državne subvencije.

Kina probija tehnološke barijere

Kineski odgovor na zapadne izvozne kontrole doveo je do ubrzanog razvoja domaćih kapaciteta. SMIC uspješno proizvodi čipove klase 7 i 5 nanometara u velikim količinama, koristeći postojeću DUV litografiju, s planom dosezanja mjesečnog kapaciteta od 100.000 pločica do kraja ove godine.

Nacionalni fond za investicije u industriju integriranih krugova vrijedan oko 47,5 milijardi dolara, usmjeren je na "kritične točke", naprednu litografiju i alate za elektronski dizajn. Domaći dobavljači opreme pokrivaju oko 35 posto lokalnog tržišta, a na putu su prema cilju od 70 posto domaće proizvodnje pločica do kraja godine.

Intel i globalni izazivači grade alternativu

Intelova strategija "5 procesa u 4 godine" bliži se vrhuncu. Proces Intel 18A-P ušao je upravo u rizičnu proizvodnju , čime Intel postaje ozbiljna alternativa TSMC-u.. Uz potporu od preko 20 milijardi dolara iz američkog CHIPS Acta, Intel agresivno privlači vanjske klijente, uključujući moguće poslove s Appleom oko specifičnih AI čipova.

Ostali globalni igrači također uzimaju dio kolača: Samsung Foundry povećao je 2-nanometarski kapacitet za 163 posto, izazivajući TSMC-ovu prednost u AI eri. Japanski Rapidus, državno podržani projekt, na putu je prema masovnoj 2-nanometarskoj proizvodnji do 2027, pokušavajući vratiti Japan na poluvodičku scenu.

Europska unija, kroz EU Chips Act i mobilizaciju od preko 43 milijarde eura, planira graditi "mega-tvornice" s ciljem udvostručenja globalnog tržišnog udjela na 20 posto do 2030.

Kraj neupitne dominacije, ne kraj vodstva

Trenutna prednost TSMC-a je što zarađuje na prodaji čipova provjerene napredne tehnologije, 3nm, dok istovremeno riskira i ulaže u sljedeću generaciju, 2nm, koja još nije potpuno dozrela, ali već pokazuje obećavajuće rezultate. TSMC-ovi "zlatni dani" kao jedinog velikog proizvođača najnaprednijih čipova gotovo su gotovi, ne u smislu tržišnog udjela, već u smislu neupitnog utjecaja na cijelu industriju. Poredak se pomiče prema multipolarnom modelu: Intel i Samsung nude vjerodostojne alternative za najnaprednije procese, Indija i jugoistočna Azija preuzimaju segment sklapanja i testiranja, a Kina postiže visok stupanj samodostatnosti.

TSMC ostaje najučinkovitiji i tehnološki najnapredniji igrač na tržištu, ali sada počinje poslovati u svijetu u kojem svako veće gospodarstvo proizvodnju čipova promatra kao pitanje nacionalnog opstanka, pa se time trajno mijenja konkurentska dinamika industrije.