Novi tjedan donosi novi uspjeh modernih alata umjetne inteligencije u području koje je ljudima dosad bilo nedohvatljivo. Ovog puta nije riječ o matematičkom već kriptografskom problemu, misteriju koji datira iz Drugog svjetskog rata i vremena njemačkog stroja za kriptiranje Enigma.

Napredni OpenAI-jev model umjetne inteligencije GPT-6 Astra postigao je značajan napredak u području automatizirane kriptoanalize i uspješno je probio do sada neriješenu šifriranu poruku njemačke vojske. Riječ je o poruci poslanoj putem Enigme, koja je unatoč desetljećima povijesnih i tehničkih istraživanja ostala nerazjašnjena.

Autonomni razvoj alata

Ovaj pothvat posebno je značajan jer je AI sustav cijeli postupak izveo potpuno autonomno, bez ljudske intervencije u samom procesu analize. GPT-6 Astra je samostalno pretraživao povijesne arhive kako bi prikupio potrebne podatke te je uspoređivao neodređena i oštećena slova unutar izvornog zapisa.

Tijekom procesa dešifriranja, model je pronašao ključne kontekstualne tragove koji su poslužili kao osnova za daljnji rad. Na temelju prikupljenih informacija, samostalno je izradio funkcionalni simulator Enigme te napisao vlastiti kod za kriptoanalizu namijenjen testiranju različitih kombinacija.

Sustav je potom pokrenuo paralelne eksperimente kako bi ubrzao obradu i provjerio konkurentne ključeve za dešifriranje. Kroz taj je proces uspio rekonstruirati izvorni tekst poruke u potpunosti te na kraju samostalno prezentirati, pa čak i dodatno provjeriti dobivene rezultate.

Sadržaj dešifrirane poruke odnosio se na kretanje savezničkih ratnih brodova na Crnom moru: "EIN ENGLISCHER KREUZER EINLIEG X SEWASTOPOL X S4STEN X EIN GESCHWADER DER X ALLIIERTEN FOLGT 26STEN X". U prijevodu na hrvatski, njemačke vojne snage dojavile su da se jedna engleska krstarica usidrila u Sevastopolju 24. u mjesecu te da je slijedi eskadrila savezničkih brodova, čiji se dolazak očekivao 26. u mjesecu.

Od Turinga do Prinza

Možda ima nešto poetski u tome da je upravo tijekom probijanja enkripcije Enigme u britanskom Bletchley Parku, Alan Turing postavio temelje modernog računalstva. Vodio je savezničke timove koji su radili na probijanju njemačkih šifri, a za te je potrebe stvorio strojeve koji mogu rješavati složene probleme – preteče današnjih računala.

Turing je nešto kasnije osmislio i tzv. Turingov test, tj. "igru oponašanja", kojoj je cilj utvrditi može li strojna inteligencija pokazati ponašanje koje se ne može razlikovati od ljudskog misaonog procesa. Danas, kako vidimo, u određenim je situacijama ta inteligencija u stanju riješiti probleme koje ljudi nisu mogli dokučiti desetljećima.

Autor nadimka Prinz, koji je uz pomoć GPT-6 Astre došao do ovog otkrića, kaže da je riječ o "malenom ali vrlo cool rezultatu". Netko mu je na X-u predložio da sličnu tehniku pokuša i s Voynichevim rukopisom, 600 godina starom misterioznom ilustriranom knjigom nepoznatog sadržaja i nepoznatog autora. On kaže da je već pokušao, ali da AI model nije došao niti blizu ikakvom dešifriranju toga – no, uz napomenu da nije mogao na taj posao potrošiti milijune dolara za računalne kapacitete.