Kada je Snap u lipnju, kako smo javii, na konferenciji AWE predstavio Specs, svoje prve potrošačke naočale s proširenom stvarnošću, ostalo je otvoreno glavno pitanje: hoće li ih itko kupiti po cijeni od 2.195 dolara. Od 16. rujna to više nije hipotetsko: Specs su u slobodnoj prodaji u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, uz povratni polog od 200 dolara. Tehnički gledano, riječ je o najambicioznijem uređaju te vrste koji trenutačno možete kupiti.

Da se odmah ne odustane od čitanja jer je cijena nerealno visoka za običnog kupca, treba shvatiti što Snap zapravo nudi. Snap je napravio ono što Silicijska dolina obećava već desetljeće: naočale kroz koje se stvarno vidi holografski sloj svijeta, bez telefona u petlji, i time zaslužuju priznanje. Pitanje je hoće li im to imalo pomoći.

Pravo prostorno računalo

Dakle, hardver je ozbiljan. Dok konkurencija uglavnom gura zvučnike i pokoju kameru u okvir naočala, Snap je isporučio pravo prostorno računalo. Vlastiti LCoS displeji prikazuju 16 milijuna boja uz vidno polje od 51 stupnja po dijagonali, što je oko 30 posto više prikazne površine nego na razvojnom hardveru iz 2024. To vidno polje uže je od 70 stupnjeva koliko je Meta navela na prototipu Orion, ali gotovo tri puta šire od 20 stupnjeva na Metinim aktualnim naočalama s displejem. Kašnjenje od pokreta do fotona iznosi 7 milisekundi, a elektrokromatski sloj u lećama u desetak sekundi zatamni staklo za gledanje sadržaja na otvorenom.

Ključno je da tu nema kabela ni vanjske kutije: dva Qualcommova Snapdragona (jedan za prostorno računalstvo i računalni vid, drugi za Snap OS i logiku aplikacija) sve rade unutar samog okvira. Uz to je uređaj i osjetno lakši, 132 odnosno 136 grama ovisno o veličini, otprilike 40 posto manje od prethodne generacije. Digitalni objekti pokazuju se u prostoru sa šest stupnjeva slobode, upravlja se otvorenim dlanom i štipanjem u zraku, a kontekstualni asistent Specs Intelligence prepoznaje predmete pred vama, prevodi u stvarnom vremenu na šezdesetak jezika.

Evo kako je naočale predstavio Evan Spiegel, CEO Snapa, održano 16. rujna.

Cijena koja ne ide u prilog

Usporedba s konkurencijom je nemilosrdna za Snap, i to zbog cijene. Meta, koja s EssilorLuxotticom drži preko 80 posto tržišta pametnih naočala i prodala je milijune primjeraka od 2021., svoj displej-model Ray-Ban Display prodaje za 799 dolara, i to zajedno s Neural Band narukvicom. Njezine naočale bez displeja kreću od 299 dolara za novu liniju Meta Glasses, odnosno oko 379 za Ray-Ban Meta drugu generaciju. Snap, dakle, traži gotovo tri puta više od Metina najskupljeg modela i sedam do osam puta više od onoga što većina ljudi zapravo kupuje.

Tehnički je Snap iznad Mete, i tu Evan Spiegel, CEO Snapa, može biti ponosan. Meta Display je monokularni zaslon u desnom oku, s vidnim poljem od 20 stupnjeva, i traži i telefon i narukvicu da bi funkcionirao. Snap nudi binokularni prikaz, dvostruko šire vidno polje i potpunu neovisnost o telefonu. Ali potrošači su kupovinom Ray-Ban Meta naočala već jasno rekli što žele: jeftin, diskretan okvir koji uglavnom snima, pušta glazbu i povremeno nešto prevede. Snap ih očito nije poslušao pa nudi prostorno računalo za dvije tisuće dolara.

U višoj cjenovnoj kategoriji situacija nije ništa bolja. Apple Vision Pro za 3.499 do 3.699 dolara pokazao je da čak ni Apple ne može u volumenu prodavati skupi prostorni hardver, a to je uređaj s daleko širim mogućnostima i teškom maskom umjesto naočala. Samsung i Google zasad idu suprotnim, razumnijim putem: njihove Android XR naočale koje stižu ove jeseni audio su uređaji bez zaslona u rasponu od otprilike 380 do 500 dolara, s displej-modelom najavljenim tek za 2027., rade i s Androidom i s iPhoneom, a pogoni ih Gemini. Snap se odriče dijela imerzije koju nude glomazniji uređaji da bi sve smjestio u samostalne naočale. Problem je što za tu zamjenu traži premijsku cijenu, a takvu premiju za prostorno računalstvo tržište dosad nije platilo ni Appleu, kamoli manjem i slabijem igraču.

Snapu ovo nije prvi pokušaj, nego šesti

O toj smo povijesti pisali detaljnije u lipnju: od prve generacije Spectaclesa iz 2016. po 130 dolara, prodavane kroz Snapbot automate uz redove i početnu euforiju, preko otpisa od 40 milijuna dolara neprodanih zaliha krajem 2017., do razvojne pete generacije Spectacles '24 dostupne samo programerima. Poanta ostaje ista kao i tada: ovo je šesta iteracija dokazano tržišno neuspješnog proizvoda, ovaj put s cijenom više od petnaest puta većom od prve. Uporni jesu, to im se mora priznati.

Zanimljiv je i način na koji Snap uokviruje svoj dizajn. Za razliku od Metine, kako je sam opisuje, „prikrivene" estetike špijunske kamere, Snap ističe da su njegove naočale očite i prepoznatljivo prelijevaju bojama, pa promatrač zna da je pred kamerom. Kao argument o privatnosti to zvuči logično. Kao prodajna strategija, teže je uvjeriti kupca da nosi vidljiv, glomazan uređaj nego diskretan Ray-Ban koji izgleda kao obične naočale.

Promašaj koji si tvrtka teško može priuštiti

Kao što smo pisali u lipnju, tvrtka je otpustila 16 posto radnika, dionica je ove godine pala gotovo 30 posto, a u vlasničku strukturu ušao je i aktivistički ulagač Irenic Capital Management. U siječnju je Snap osnovao zasebnu podružnicu Specs Inc. kako bi projekt odvojio od ostatka poslovanja. Spiegel se brani godinama ulaganja u proširenu stvarnost i sa sedam tisuća prijavljenih patenata, no to je i dalje ulog kompanije koja živi od nesigurnog oglašivačkog tržišta, a sada dio budućnosti veže uz naočale od dvije tisuće dolara.

Imaju li šanse?

Za masovni potrošački uspjeh, iskreno, teško. Cijena od 2.195 dolara isključuje gotovo sve osim entuzijasta, developera i imućnih ranih usvajatelja, a upravo tu publiku Snap i ima: razvojni ekosustav Snap OS-a s hrpom već napravljenih Lensova, alati poput Lens Studija s integriranim agentskim kodiranjem i ozbiljno ciljanje na poduzeća, gdje radnik na terenu preko naočala prepoznaje opremu i dobiva upute (Snap tu spominje i Salesforce te suradnju s Nvidijom). Realan put Snapa do uspjeha nisu izlozi Best Buya, nego terenski i inženjerski timovi, tvornički pogoni i laboratoriji.

U pravu su oko toga kamo tehnologija, ali..

Snap je 2016. bio ispred svog vremena i to mu nije pomoglo; 2026. je, po svemu sudeći, u pravu oko toga kamo tehnologija ide, i opet mu to neće pomoći. Napravili su najbolje potrošačke naočale za prostornu stvarnost koje se danas mogu kupiti, i gotovo nitko ih neće kupiti. Biti prvi i biti u pravu ugodne su pozicije za povijesne knjige, ali se, kako Snap dobro zna, slabo naplaćuju na tržištu..