Bazni tunel Semmering, veliki infrastrukturni projekt trenutačno je u izgradnji, a grade ga Austrijske savezne željeznice (Österreichische Bundesbahnen, ÖBB) s ciljem bržeg željezničkog povezivanja Donje Austrije i Štajerske. Kao dio nove austrijske južne željezničke rute, tunel će izravno povezivati gradove Gloggnitz i Mürzzuschlag te skratiti vrijeme putovanja vlakom od Beča do Graza na manje od dva sata, odnosno tu će se dionicu prolaziti za otprilike pola sata manje nego sada.

Prošloga smo tjedna imali priliku, kao jedini medij iz Hrvatske, ekskluzivno uživo vidjeti kako napreduju radovi na jednom od najvećih tunelskih projekata u Europi, gdje se trenutačno obavljaju završni radovi i nama ono najzanimljivije – instaliranje modernih tehnologija koje će osigurati nesmetan promet tunelom, centralni nadzor i sigurnost.

Prometni i ekonomski značaj

Za početak, malo uvoda o povijesti i značaju ovog poduhvata. Projekt baznog tunela Semmering, smješten na europskoj južnoj prometnoj osi Baltik-Jadran, ušao je nedavno u fazu opremanja. Tunelski projekt, prihvaćen na Vijeću ministara 2005. i u fazi planiranja od 2006. godine, ukupne je duljine 27,3 kilometra. Nakon desetogodišnje faze iskopa između 2014. i 2024. godine, grubi građevinski radovi sada su uglavnom završeni. Dvocijevni tunelski sustav svakih 500 metara ima poprečne spojne hodnike te središnje stajalište u nuždi s ventilacijskim oknima na dubinama od 200 do 400 metara.

Predstavnici ÖBB-a i partnerskih tvrtki istaknuli su kako je dosad ugovoreno 95% od ukupno 4,2 milijarde eura predviđenih investicija, dok je 86% tih sredstava već realizirano. Voditelj projekta Gerhard Gobiet potvrdio nam je da se radovi odvijaju prema planu te da je financijski okvir stabilan. Ugradnja čvrste kolničke konstrukcije započinje u ožujku 2027. godine, dok je završetak svih građevinskih i tehničkih radova u tunelu predviđen za ožujak 2029. Nakon toga uslijedit će službena mjerenja i testne vožnje, kao i obuka osoblja, kako bi tunel bio spreman za redoviti promet u prosincu 2029. godine.

Novi tunelski pravac omogućit će skraćivanje vremena putovanja te prolazak teških teretnih vlakova bez potrebe za dodatnim lokomotivama. Time se modernizira prometni pravac kojim se još od 1854. godine vozi povijesnom planinskom prugom graditelja Karla Rittera von Ghege. Umjesto 170 godina stare planinske dionice, danas pod zaštitom UNESCO-a, prometovat će se, dakle, brzim i modernim tunelom.

Direktor odjela za izgradnju novih pruga u ÖBB-u Franz Hammerschmid naglasio je širi gospodarski značaj ovog ulaganja u željezničku infrastrukturu. Sva ulaganja ÖBB-a ostvaruju multiplikativni učinak jer se svaki uloženi euro vraća u gospodarstvo u iznosu od 1,5 eura, dok projekti željezničke izgradnje izravno doprinose s oko 0,5% austrijskom bruto domaćem proizvodu. Osim što stabilne investicije osiguravaju tisuće radnih mjesta u građevinskom i dobavljačkom sektoru, porezni prihodi od projekata raspodjeljuju se na saveznu državu, socijalna osiguranja te savezne pokrajine i općine. Austrija se također svrstava u sam vrh europskih zemalja po visini ulaganja u željeznicu po stanovniku.

"Tunel koji razmišlja"

Nakon što smo se upoznali s osnovnim podacima i poslušali sigurnosni briefing, morali smo se – prije ulaska u tunel – adekvatno opremiti. Oprema je uključivala standardni reflektirajući prsluk, akreditaciju, građevinski šljem, ali i – možda neočekivano – gumene čizme te protupožarnu masku. Tako odjeveni uputili smo se prema ulazu u tunel od strane Mürzzuschlaga, pitajući se kakva nas to "bauštela" tamo zapravo čeka. Suprotno očekivanju, zatekla nas je "apoteka" – betonska cijev tunela savršeno je čista, u njemu nema prašine, vlage niti neugodnih mirisa, a cijelim putem dostupan je prilično pouzdan mobilni 5G signal. Nakon 500-tinjak metara pješačenja gotovo dovršenim podom tunela došli smo do glavne zvijezde studijskog putovanja, prvog spojnog hodnika između dvaju glavnih cijevi, u kojem se nalazi prvo u nizu "pametnih" čvorišta.

Upravo tamo, naime, kompanija Siemens isporučuje upravljačku i daljinsku tehnologiju, automatizacijsku i zaštitnu tehnologiju. Imali smo prilike vidjeti prve od ukupno 69 upravljačkih ormarića iz serije SICAM A8000, koji čine "središnji živčani sustav" tunela. Upravljačka tehnologija obuhvaća automatizaciju 56 poprečnih prolaza, višestrukih poprečnih komora i tehničkih zgrada. Ugrađene komponente integriraju oko 25.000 hardverskih signala u svakom trenutku (od senzora, signalizacije, itd.), stotine mrežnih i serijskih sučelja te se njima upravlja s jednog mjesta.

No, većinom sustava može se upravljati na licu mjesta putem upravljačke ploče, funkcija je to koja je posebno dizajnirana za upotrebu u tunelu Semmering. Time se osigurava maksimalna učinkovitost i sigurnost pri lokalnom i daljinskom upravljanje te redundancija u slučaju bilo kakve izvanredne situacije.

Sigurnost i ekologija

Između ostalog, napajanje i rasvjeta željezničkog tunela, poprečni prolazi i orijentacijska rasvjeta za izlaze u nuždi integrirani su u sustav upravljačke tehnologije. Svjetlovodne telekomunikacijske veze dodatno su razvijene za ovaj tunel te imaju prstenastu redundanciju, što znači da su umreženi uređaji izravno ožičeni u prsten kako bi se osigurao neprekidan rad. Klima-uređaji, ventilacija, sustav pristupa šahtovima, kao i svi sustavi za gašenje požara, uključujući vodovodnu infrastrukturu i odvodnju, također su integrirani u Siemensovu mrežu. Za daljinski sustav upravljanja uvedene su i dodatne mjere kibernetičke sigurnosti, razvijene posebno za ključnu prometnu infrastrukturu.

Od hardverskih dijelova istaknut ćemo i ugrađene Siemensove 24 kV blue GIS sklopne ormare, prve tog tipa u tunelu u Austriji koji dolaze bez tzv. F-plinova. Ekološki prihvatljiva tehnologija blue GIS koristi klimatski neutralan izolacijski medij nazvan "Clean Air", koji se temelji na elementima zraka, dušiku i kisiku, čime u potpunosti zamjenjuje fluorirane stakleničke plinove – u skladu s aktualnim propisima Europske unije.

Ti će priključni sklopni ormari u budućnosti osiguravati sigurnu i pouzdanu distribuciju električne energije srednjeg napona za cjelokupnu infrastrukturu tunela te opskrbljivati razne električne potrošače u tunelu energijom iz mreže. Dodatno, Siemensovi zaštitni releji SIPROTEC 5 brinut će za pouzdanu zaštitu napajanja električnom energijom za kritične podsustave, primjerice za rasvjetu u nuždi, ventilacijske sustave i crpke.

Središnje računalo učinit će sve te složene sustave transparentnima putem kontinuiranog praćenja podatkovnih signala i stanja cijelog tunelskog postrojenja. Relevantne informacije tamo će se prikupljati, objedinjavati, biti vizualizirane i stavljene na raspolaganje radnicima u stvarnom vremenu, što će omogućiti rano otkrivanje kvarova i učinkovito upravljanje procesima – sve zahvaljujući kilometrima bakrenih i optičkih kabela koji se trenutačno polažu u ovim impresivnim cijevima tunela pod austrijskim Alpama.

• +3