Zaposlenik Sveučilišta u Kentuckyju, 45-godišnji rukovoditelj istraživanja David Durman, postao je (barem koliko je poznato) prvi humanist kojem je odobreno vjersko izuzeće od obvezne upotrebe umjetne inteligencije na radnom mjestu. Njegovo matično sveučilište prihvatilo je u rujnu zahtjev za prilagodbom uvjeta rada, čime je Durman oslobođen obveze korištenja alata poput Microsoft Teams Copilota, Claudea i ChatGPT chatbota u svakodnevnom poslu.

Pravno utemeljen zahtjev

Kao humanist, Durman se vodi uvjerenjem da su vlastito promišljanje, donošenje odluka i usmjerenost na dobrobit ljudi ključni elementi ljudskog života. Kada je sveučilište zatražilo od svojih zaposlenika uvođenje umjetne inteligencije u radne procese, izrazio je zabrinutost jer je taj zahtjev doživio kao prenošenje vlastitog razmišljanja na automatizirane sustave. Prema njegovim riječima, proces promišljanja o poslovnim i etičkim situacijama ključan je za njegov razvoj kao moralne osobe, a prepuštanje tog rada računalnim alatima izravno narušava njegovu sposobnost moralnog djelovanja.

Uz pravnu pomoć Američke humanističke udruge (AHA), Durman se pozvao na odredbe američkog Zakona o građanskim pravima, koji zaposlenicima omogućuje traženje prilagodbe radnih obveza radi usklađivanja s vjerskim uvjerenjima. U pismu upućenom sveučilišnom Uredu za jednake mogućnosti istaknuo je da zamjena ljudske prisutnosti, autentičnog slušanja i osobne odgovornosti strojnom obradom izravno proturječi njegovoj obvezi očuvanja ljudskog dostojanstva.

Religijsko izuzeće

Na temelju toga u konačnici je i dobio religijsko izuzeće, kako bi mogao izbjeći rad s umjetnom inteligencijom i tako nastaviti živjeti u skladu sa svojim humanističkim uvjerenjima. Predstavnici Američke humanističke udruge navode da je ovo prvi zabilježeni slučaj izuzeća od primjene umjetne inteligencije na temelju slobode savjesti za pripadnike humanističkog pokreta, iako nije riječ o organiziranoj religiji.

Pravnica udruge naglasila je za portal Religion News da humanizam predstavlja cjelovit način života utemeljen na inherentnoj vrijednosti i dostojanstvu pojedinca. Zbog toga bi humanisti, kako ističe, trebali imati jednake mogućnosti ostvarivanja svojih uvjerenja na radnom mjestu kao i pripadnici tradicionalnih vjerskih zajednica.

Durman ipak nije prvi Amerikanac koji je uspio kroz prigovor savjesti izbjeći obvezni doticaj s AI-jem na radnom mjestu. Proteklog ljeta slično je izuzeće dobila i Erin Maus, softverska inženjerka i pripadnica Unitarističkog univerzalizma iz Sjeverne Karoline. Ona je u svojem zahtjevu istaknula da obvezno korištenje umjetne inteligencije na poslu proturječi njezinim vjerskim uvjerenjima. Pritom se primarno pozvala na etičke i ekološke probleme koje sa sobom nosi primjena te tehnologije.