Ispiranje mozga u snu: što je "ružičasti šum"?
Alat za čitanje misli, zubni konac za praćenje rada metabolizma, električni češalj koji kod miševa potiče rast dlake i mRNA kapi za nos koje miševima vraćaju pamćenje
Svake noći, kad utonemo u san, počinje ciklus pranja mozga. Valovi cerebrospinalne tekućine (CSF) teku preko i kroz naš mozak, uklanjajući otpadne i štetne tvari i tako nam pomažu da se osvježimo za novi dan. Ovi protoci tekućine, koji se mogu dogoditi i dok smo budni, ključni su za zdravlje mozga, a istraživanja pokazuju da su poremećaji protoka cerebrospinalne tekućine povezani s bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove. Kad bismo nekako poboljšali uklanjanje otpada iz mozga, mogli bismo spriječiti i nakupljanje plakova koji dovode do bolesti. Vođeni tom idejom znanstvenici MIT-a pronašli su, čini se, zanimljiv način za poboljšanje noćnog sustava čišćenja mozga.

Oni su naime razvili metodu koja tijekom sna pojačava prirodno ispiranje mozga od štetnih tvari. Spojili su EEG i magnetsku rezonanciju te razvili algoritam koji u stvarnom vremenu čisti smetnje signala i predviđa vrhunce sporih moždanih valova. Tada se ispitanicima pušta tihi, 50-milisekundni nalet ružičastog šuma, zvuka nalik kiši. Time se, objasnili su u radu u časopisu Science Translational Medicine, pojačavaju spori valovi i potiče pulsiranje krvnih žila koje snažnije pumpaju tekućinu kroz mozak. Riječ je o dokazu koncepta: u pokusu je sudjelovalo 14 ispitanika koji su popodne drijemali u MR uređaju. Dvoje autora, Laura Lewis i Joshua Levitt, suosnivači su tvrtke Cerebloom koja je za sustav prijavila patent, što su u radu i naveli.
Pametni zubni konac prati metabolizam
Istraživači Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu (HKUST) razvili su pametni držač zubnog konca koji svakodnevnu higijenu pretvara u dijagnostički alat. Sustav remenica tijekom čišćenja prikuplja gingivalnu sulkularnu tekućinu iz žljebova desni i usmjerava je u mikrofluidnu komoru s biosenzorima.

Za razliku od obične sline, ova tekućina izmjenjuje markere s krvotokom pa senzori u par minuta mjere glukozu, mokraćnu kiselinu, pH i vodikov peroksid te rezultate bežično šalju na smartfon. Rezultati testiranja, objavljeni u časopisu Science Advances, pokazali su visoku podudarnost s krvnim pretragama i preciznu procjenu parodontnih džepova.
AI pretvara fMRI snimke mozga u slike
Znanstvenici izraelskog Instituta Weizmann razvili su Brain-IT, AI model koji iz fMRI snimki moždane aktivnosti rekonstruira slike koje osoba gleda. Sustav dijeli mozak na oko 40.000 voksela i grupira ih u 128 funkcionalnih regija zajedničkih svim ljudima, čime zaobilazi individualne anatomske razlike. Kroz dvije komplementarne grane rekonstruira grubu strukturu i boje te ih spaja sa semantičkim sadržajem.

Za razliku od ranijih rješenja kojima trebaju deseci sati snimanja po ispitaniku, Brain-IT se novoj osobi prilagođava za samo sat vremena. Objavljen na platformi arXiv, rad je nedavno predstavljen na konferenciji ICLR. Istraživači sada intenzivno rade na proširenju metoda „čitanja misli“ i na dekodiranje slušnih informacija. Video bi mogao biti još jedna granica. Posebno ih, kažu, privlači mogućnost dekodiranja videa tijekom sanjanja. Deseci slika mijenjaju se svake sekunde, dok fMRI skeniranje traje oko dvije sekunde. Ako prevladaju sve te prepreke, u budućnosti bi mogli čitati snove, nadaju se izraelski znanstvenici.
Vitamin B12 pokreće punjivu bateriju
Istraživači Sveučilišta u Córdobi razvili su eksperimentalnu punjivu cink-zračnu bateriju koja koristi vitamin B12 kao biološki katalizator. Zahvaljujući kobaltu u svojoj strukturi, vitamin B12 potiče redukciju kisika tijekom pražnjenja i njegovo ponovno stvaranje pri punjenju. Budući da se lako otapa u vodenom elektrolitu, znanstvenici su ga vezali na ugljikove nanocijevi koje ga drže na mjestu.
Prototip s nezapaljivim elektrolitom, opisan u časopisu Journal of Materials Chemistry A, izdržao je punih 250 ciklusa punjenja, nudeći sigurniju i jeftiniju alternativu litij-ionskim baterijama, uvjereni su istraživači.
MXene pahuljice za bržu pohranu energije
Istraživači Sveučilišta Victoria u Wellingtonu, Trinity Collegea iz Dublina i Helmholtz-Zentruma u Berlinu otkrili su novo elektrokemijsko ponašanje dvodimenzionalnih materijala MXene. Kombinacijom rendgenske i skenirajuće elektrokemijske mikroskopije uočili su da se kemijska reakcija pokrenuta u jednoj mikrometarskoj točki ultratanke pahuljice brzo širi na većinu njezine površine zahvaljujući prijenosu protona posredstvom molekula vode.

Prema navodima iz rada, objavljenog u časopisu Nature Communications, pokazalo se i da već jedan atomski sloj materijala može pohraniti vodik, što otvara put razvoju bržih baterija i superkondenzatora.
Električni češalj potiče rast dlake kod miševa
Istraživači pekinškog Sveučilišta Beihang razvili su Detangle, bioelektronički češalj koji kombinira elektrostimulaciju i ciljano unošenje lijekova u folikule. Naizmjenični zubi različitih duljina stvaraju naime 2,63 puta jače pulsirajuće električno polje od zuba jednake duljine, a lijekove unosi do devet puta dublje nego uobičajeno nanošenje na kožu.

Elektroporacijom se privremeno povećava propusnost staničnih membrana te se u folikule izravno unose dvije genske terapije za poticanje krvnih žila i blokadu enzima koji stvara hormon DHT. U pokusima na miševima kombinacija češlja i obiju genskih terapija unutar mjesec dana obnovila je gotovo 98 posto dlake, daleko uspješnije od minoksidila, dok je sama električna stimulacija dala oko 40 posto, navodi se u radu objavljenom u časopisu Nature Communications.
Virtualna hrapavost postaje vidljiva
Istraživači južnokorejskog instituta KAIST razvili su tehniku koja hrapavost predmeta u virtualnoj stvarnosti prikazuje vizualno, mijenjajući oblik i kretanje obrisa virtualne ruke korisnika. Sustav kroz tri razine obrisa dočarava nisku, srednju i visoku hrapavost, čime nadomješta nedostatak skupih haptičkih rukavica i olakšava suradnju korisnika s različitom opremom.

U pokusu s 48 ispitanika, parovi od kojih je samo jedan imao haptički uređaj sortirali su virtualne objekte oko 23 posto brže uz jednaku točnost kada su oboje vidjeli vizualne znakove. Ovaj rad je privukao pažnju stručnjaka pa je osvojio i nagradu na konferenciji IEEE ISMAR 2026.
Robot prvi put sam sastavio strukturu u svemiru
Istraživači američkog sveučilišta Caltech u sklopu programa agencije DARPA uspješno su u orbiti testirali robotski sustav ASTRA koji je prvi put samostalno sastavio rešetkastu konstrukciju bez pomoći astronauta.
Autonomna robotska ruka sama iz spremnika uzima cijevi od kompozitnih vlakana i aluminijske spojeve te ih povezuje u odjeljke na koje postavlja laganu perforiranu reflektirajuću foliju. Ovakva gradnja na licu mjesta zaobilazi ograničenja veličine raketnih teretnih prostora i omogućava izradu golemih svemirskih antena, solarnih elektrana i zrcala teleskopa, otkrivaju istraživači Caltecha.
mRNA kapi za nos za neurološke bolesti
Istraživači Sveučilišta u Sydneyju razvili su eksperimentalne kapi za nos koje pomoću mRNA tehnologije, slične onoj razvijenoj za upotrebu u cjepivima protiv kovida, potiču stanice nosne sluznice na proizvodnju proteina BDNF, ključnog za opstanak neurona i stvaranje pamćenja, koji odande dolazi do mozga. Lipidne nanočestice prenose mRNA upute kroz nosnu šupljinu, čime se neinvazivno zaobilazi krvno-moždana barijera.

Ovo istraživanje trebalo bi, nadaju se australski istraživači, potaknuti novi način liječenja bolesti mozga i omogućiti razvoj lijekova usmjerenih na glavne neurološke bolesti, uključujući neurodegeneraciju, moždani udar, traumatsku ozljedu mozga te rijetke genetske i razvojne bolesti.