Razvoj igara je vrlo specifičan segment programiranja. Morate znati pričati priču, pisati scenarij i zadržati igrača uz igru, ali i rješavati probleme s kojima se drugi programeri ne suočavaju!

Kako postati profesionalni game developer? Je li dovoljno biti dobar programer – što nije mala stvar – ili se traže još i neke druge vještine? Naši sugovornici, voditelj diplomskog studija koji je usmjeren baš na razvoj računalnih igara, te trojica studenata – od kojih su dva došla iz Francuske došla upravo u Hrvatsku naučiti više o ovom području – pričaju nam što sve očekuje one koji se odluče postati game developeri, a studenti su nam pokazali i svoje dvije igre koje bi se uskoro mogle naći na tržištu!

Jeste li znali da u Hrvatskoj postoji studijski program koji stvara profesionalne game developere? Diplomski je studij primijenjenog računarstva, sa smjerom razvoja računalnih igara, specifičan jer, kako priča Goran Đambić, voditelj ovog studija na Visokom učilištu Algebra, "razvoj igara zahtijeva fokus i na dobre performanse i na korisničko iskustvo, pa dobri programeri moraju težiti tome da stvore brži, učinkovitiji kod kako bi postigli dobre performanse – ono što igrači najviše doživljavaju kao broj sličica u sekundi, FPS".

Više nego u ikojem drugom segmentu razvoja softvera, stvaranje sjajnog korisničkog iskustva (UX) prilikom razvoja računalnih igara zahtijeva specifične vještine game developera – poput vještina pričanja priče (storytelling), pisanja scenarija i drugih, što su znanja koja budući game developeri ne mogu steći na drugim studijskim programima ili drugim vrstama obrazovanja koje su vezane uz programiranje općenito. Sve su to razlozi, naglašava Goran Đambić, zbog čega razvoj računalnih igara zaslužuje poseban studijski program – a, koliko god to neobično zvučalo, unatoč atraktivnosti ovog područja i vrijednosti industrije računalnih igara, Algebra je trenutačno jedina u ovom dijelu Europe koja ovakav studijski program ima.

Kako studij game developmenta izgleda u praksi i čime na kraju rezultira najbolje je, naravno, saznati gledajući konkretne radove. Ovom prilikom upoznajemo vas s dva – igrama "Brawlament" i "Dungeons of Fun". Na "Brawlamentu" radi višečlani tim čiji su članovi, među ostalima, Stjepan Pavleković i Maxence Delacroix, student koji je u Algebru došao iz Francuske u sklopu Erasmus programa, dok je jedan od članova tima "Dungeons of Fun" Vincent Lelong, također iz Francuske. Koliko se radi o ozbiljnim projektima najbolje pokazuje informacija kako tim koji stoji iz "Brawlamenta", primjerice, planira s igrom izaći na tržište ove godine.

"Naša igra Brawlement predviđena je za sudjelovanje do četvero vaših prijatelja, bilo lokalno ili putem interneta. Postoji mnoštvo takvih igara, no ova igra istaknut će se zahvaljujući nekim zgodnim mehanizmima koje smo uspjeli implementirati (modularne i randomizirane mape, proceduralno uništavanje mape, fizika po želji…), a to je bilo moguće jedino zahvaljujući našem iskustvu u programiranju i odgovarajućim vještinama rješavanja problema. Vještine rješavanja problema bile su važno sredstvo u tom procesu jer su nam omogućile razmišljati van okvira i osmisliti mehaniku koja pruža 'svježe' iskustvo svaki put kad započnete novu rundu igre", kaže Stjepan.

Dojmove o tome kako se programi i znanja stečena u Algebri reflektiraju na razvoj stvarne igre prenosi i Maxence: " Kao što sam spomenuo, programiranje se sastoji od problema, stoga nam nastavni predmeti iz rješavanja problema svakodnevno pomažu. Predmeti iz rješavanja problema pomogli su nam da od samog početka razvoja imamo čvrstu strukturu igre, omogućujući nam da s lakoćom razvijamo i nove karakteristike. Osim toga, imamo vrlo stručne nastavnike koji nam pomažu sagledati projekt iz globalne perspektive".

Na neke od izazova računalnih igara, koje moraju balansirati davanje slobode igračima s mogućnošću da igru uopće završe, upozorava Vincent: "Igra na kojoj radimo, Dungeons of Fun, temelji se na izgradnji tamnice, te u njoj možete izgraditi vlastitu smrtonosnu tamnicu prepunu zamaka i čudovišta ili napadati druge igrače kako biste im oteli blago. Budući da igrač može sagraditi tamnicu od početka do kraja, proveli smo mnogo vremena razmišljajući o tome kako dati više slobode igračima, a pritom još uvijek moći kontrolirati što rade – na primjer, ne želimo igraču omogućiti da izgradi tamnicu koju je nemoguće dovršiti". 

S ovom trojicom studenata dodatno smo porazgovarali na temu obrazovanja za one koji se vide kao profesionalni game developeri.

Zašto ste odlučili upisati studij razvoja računalnih igara u Algebri?

Stjepan Pavleković: Oduvijek su me zanimale video igre. Ima nešto u tom obliku interaktivne umjetnosti, nešto što jednostavno ne možete doživjeti ni na koji drugi način. Želio sam otkriti najbolje načine i tehnike za razvoj sadržaja koje omogućuje najbolje moguće korisničko iskustvo, a zaključio sam da je ovaj program bio logičan izbor.

Maxence Delacroix: Još otkako sam bio dijete želio sam raditi u industriji video igara. Stoga sam izabrao ovo područje studija, a Algebra mi se činila kao jedna od najboljih opcija za studij razvoja video igara. Algebra također nudi nastavu i iz drugih područja koja su od koristi svima koji žele raditi samostalno.  

Zašto su dobrim game developerima potrebne i vještine programiranja i vještine rješavanja problema ako se kvalitetno žele baviti ovim poslom?

Stjepan Pavleković: Potrebne su vam i vještine programiranja i rješavanja problema jer se igre sastoje od dva osnovna dijela: vizualnog dijela koji vide korisnici, i skrivenog dijela, koji se nalazi „pod haubom“. Dobra video igra trebala bi biti dobro dizajnirana, a za to su potrebne vještine rješavanja problema. Nakon što se odredi mehanika igre, potrebno vam je dobro poznavanje programiranja kako biste to mogli provesti u djelo na optimalan način, da bi se krajnjem korisniku osiguralo fluidno iskustvo. 

Vincent Lelong: Da, razvoj igara vrlo je specifičan segment programiranja. Postoji mnogo problema u pozadini, poput toga da igra treba teći glatko ili toga da od igrača treba sakriti određene stvari (primjerice, mrtva tijela koja nestaju radi optimizacije iskustva). Uvijek treba razmišljati o tome što će igrač učiniti ili pomisliti. Stoga je potrebno pronaći neobična i originalna rješenja problema, pa su zato o vještine rješavanja problema vrlo važne.

Kako ove vještine – programiranje i rješavanje problema – pomažu i onima čiji profesionalni izbor unutar računarstva možda nije karijera u programiranju?

Maxence Delacroix: Shvaćanje svakog područja razvoja igara vrlo je važno kako biste razumjeli ograničenja tehnologije (a pogotovo ako se želite baviti razvijanjem igara). Programiranje i rješavanje problema također se pretežno temelje na logici, pa zato učenje programiranja i rješavanja problema pomaže u razvijanju jačih logičkih sposobnosti i struktura.

Vincent Lelong: Vještine rješavanja problema korisne su ne samo u programiranju, već i u svakom segmentu razvoja video igara. Osim toga, čak i ako ne planirate karijeru programera, poznavanje osnova programiranja pomoći će vam shvatiti što vaši suradnici programeri rade te će tako olakšati surađivanje s njima. Što ste svestraniji, to bolje. 

Algebra poziva sve buduće studente diplomskih studija – ne samo smjera razvoja računalnih igara – da se pridruže na Danu otvorenih vrata diplomskih studija, odnosno da navrate na Open Day Playtesting Session i pogledaju Brawlament, Dungeons of Fun i druge računalne igre studenata!