Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje i vještine OECD-a, posjetio je danas kampus Sveučilišta Algebra Bernays u Zagrebu, gdje je s vodstvom Sveučilišta razgovarao o izazovima i prilikama modernog obrazovanja u digitalnom gospodarstvu te prezentacijom približio analizu OECD-a realnoj situaciji Hrvatske u obrazovanju i na tržištu rada. Razgovorima su nazočili i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih - dr.sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju te Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra.

Prema najnovijoj analizi OECD-a, hrvatski građani suočeni su s izazovima kada je riječ o ključnim životnim vještinama poput pismenosti, numeričkih vještina i sposobnosti rješavanja problema. Ovo sveobuhvatno izvješće ukazuje da razina ovih vještina snažno utječe ne samo na mogućnosti zapošljavanja i visinu prihoda, već i na ukupno životno zadovoljstvo, zdravlje i društvenu uključenost.

- Budućnost neće biti naklonjena onima koji su samo akumulirali znanje, već onima koji su sposobni živjeti ideje, biti otvoreni za novosti i mijenjati se s vremenom. Navikli smo učiti, završiti fakultet i vjerovati da smo time spremni za život. No, kako zapravo znamo koje vještine ljudi stvarno imaju? - rekao je Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje i vještine pri OECD-u, na predstavljanju izvješća u Zagrebu.

- Upravo zato smo otišli izravno na teren: kucali na vrata, provodili procjene i razgovarali s ljudima. U drugom krugu istraživanja, u kojem je sudjelovala i Hrvatska, ljudi su pokazali veliku spremnost da izdvoje vrijeme i doprinesu razumijevanju stvarnog stanja vještina odraslih. Takva angažiranost vrijedan je pokazatelj da postoji svijest o važnosti cjeloživotnog učenja - prepričao je i dodao da moramo razmišljati kako se pripremiti za svijet koji dolazi; svijet u kojem se ljudi neće natjecati s umjetnom inteligencijom, nego će je nadopunjavati.

- Ključno je razvijati one vještine koje AI ne može zamijeniti:  razlikovati mišljenje od činjenica, suradnju kroz više područja, kritičko, kontekstualno i kreativno razmišljanje - rekao je i uveo okupljene u izlaganje.

Podaci za Hrvatsku pozivaju na oprez

Promjene na tržištu rada najviše pogađaju mlađe generacije koje sve češće mijenjaju poslove, što je u razdoblju od 2002. do 2022. zabilježeno diljem zemalja OECD-a. Paralelno raste zapošljavanje u sektoru zelene energetike, dok umjetna inteligencija sve brže preuzima poslove temeljene na predvidljivim, rutinskim zadacima.

Iako se često pretpostavlja da mlađe generacije imaju bolje obrazovne ishode, izvješće pokazuje da to nije nužno točno. U nekim zemljama stariji odrasli imaju čak bolje vještine, dok mladi zaostaju, što je slučaj i u dijelu hrvatskog obrazovnog sustava. U tom je kontekstu rektor Sveučilišta Algebra Bernays, izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, u svom izlaganju dodatno naglasio i demografske izazove s kojima se Hrvatska suočava – broj djece u osnovnim i srednjim školama kontinuirano opada, a strukovni i umjetnički programi danas pohađa čak 70,4 posto učenika, dok se samo 29,6 posto odlučuje za gimnazijsko obrazovanje. Ovakva struktura dodatno naglašava potrebu za reformom obrazovanja koja bi bila usklađena s regionalnim posebnostima i potrebama tržišta rada.

Na te izazove nadovezuju se i izražene rodne razlike koje dodatno produbljuju strukturalne slabosti obrazovnog i zapošljavanja sustava. Dok muškarci u prosjeku ostvaruju bolje rezultate u matematici, žene su uspješnije u pismenosti. Međutim, u STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), žene su i dalje znatno slabije zastupljene. Ta neravnoteža kasnije se preslikava i na tržište rada – žene su manje prisutne u visokotehnološkim sektorima te rjeđe zauzimaju upravljačke pozicije, što dugoročno produbljuje nejednakosti u pristupu znanju, prilikama i ekonomskim resursima.

Važnost cjeloživotnog učenja i stvarnih vještina

Govoreći o obrazovanju i istinskim potrebama tržišta, u prezentaciji Sveučilišta Algebra Bernays detaljno je objašnjen proces digitalne dodjele vaučera za obrazovanje putem aplikacije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji sve više dobiva na važnosti u kontekstu obrazovanja odraslih. Algebra Bernays već godinama u svojim stručnim člancima i analizama naglašava kako je cjeloživotno učenje ključno za prilagodbu tržištu rada koje se rapidno mijenja zbog digitalizacije, automatizacije i novih tehnologija.

Što se tiče cjeloživotnog obrazovanja, Schleicher tvrdi da „nije bitno mijenjaš li se samo u apsolutnim uvjetima nego i u relativnim, u usporedbi s drugima“ te naveo zemlje poput Finske, Estonije, Belgije i Danske kao primjere s visokom razinom pismenosti i motivacijom za cjeloživotno učenje.

- To nije slučajnost. Zašto prestajemo učiti kad postanemo odrasli? Jesu li prilike nestale? Nisu. Dapače, digitalni svijet danas nudi više prilika za učenje nego ikad prije - istaknuo je, naglasivši važnost podrške cjeloživotnom učenju.

Sustav digitalnih vaučera jedan je od dobrih primjera podrške cjeloživotnom učenju jer on korisnicima omogućuje jednostavan pristup obrazovanju: kreiraju račun na HZZ aplikaciji, odaberu vještinu iz službenog kataloga, predaju obrazovni program i potrebnu dokumentaciju, a zatim HZZ procjenjuje potrebe tržišta rada te odobrava ili odbija zahtjev, ugovara i isplaćuje sredstva pružatelju obrazovanja. Spomenuti ustav je posebno prilagođen korisnicima, nudeći jednostavan pristup „jednim klikom“, video upute i simulacije za lakšu navigaciju kroz proces prijave.

U 2025., uvriježeno je i mišljenje da formalna diploma nije nužno pokazatelj stvarnih vještina. Brojni visokoobrazovani pojedinci u Hrvatskoj ne postižu zadovoljavajuće rezultate u pismenosti, dok neki s nižim stupnjem obrazovanja pokazuju natprosječnu razinu ključnih kompetencija. To ukazuje na nužnost promjene paradigme – od obrazovanja usmjerenog na titule, prema obrazovanju koje gradi primjenjiva znanja.

U konačnici, izvješće OECD-a šalje jasnu poruku: Hrvatska ne smije ulagati samo u diplome i titule „na papiru“, već i u konkretne, funkcionalne vještine koje prate zahtjeve novih trendova u poslovnim procesima.