Astronomi prvi put izbliza snimili umiruću zvijezdu izvan naše galaksije
Udaljene zvijezde najčešće izgledaju poput točkastih izvora svjetlosti, no teleskop VLTI Europske južne zvjezdarnice uspio je jednu od njih, udaljenu 160.000 svjetlosnih godina, snimiti s nešto više detalja
Zvijezda WOH G64 smještena je na udaljenosti od oko 160.000 svjetlosnih godina od Zemlje te, još bitnije, izvan naše galaksije, Mliječnog puta. Ona se nalazi unutar Velikog Magellanovog oblaka, jedne od manjih galaksija koje orbitiraju oko naše, a astronomima je poznata kao divovski "behemot", zvijezda oko dvije tisuće puta veća od našega Sunca. Spada u klasu crvenih divova i kao takva idealan je kandidat za promatranje teleskopom visoke rezolucije VLTI (Very Large Telescope Interferometer).
Supernova u nastanku
Nova fotografija zvijezde WOH G64 nastala je u Europskoj južnoj zvjezdarnici u Čileu i prva je fotografija neke zvijezde, koja daje više detalja od samo točkastog izvora svjetlosti, izvan naše galaksije. Na slici je vidljivo da je ona u procesu "umiranja", odnosno da izbacuje plinove i "otpuhuje" svemirsku prašinu oko sebe, u jednoj od posljednjih životnih faza prije negoli će neizbježno eksplodirati te postati supernova.
Iako su astronomi dosad snimili dvadesetak "zumiranih" fotografija zvijezda u našoj galaksiji, otkrivajući njihova svojstva u detalje, bezbrojne zvijezde žive unutar ostalih galaksija, a toliko su daleko da je detaljno promatranje čak i jedne od njih bilo iznimno izazovno, kažu astronomi s čileanskog Sveučilišta Andrés Bello. Oni su za snimanje ove fotografije iskoristili novi instrument GRAVITY teleskopa VLTI, a sada prikupljeni podaci pokazali su još jedan kuriozitet. Promatrana zvijezda je, naime, nešto tamnija sada nego na slikama načinjenima tijekom protekloga desetljeća.
Neočekivana struktura
"Otkrili smo da zvijezda doživljava značajne promjene u posljednjih 10 godina, pružajući nam rijetku priliku da svjedočimo životu zvijezde u stvarnom vremenu", izjavio je Gerd Weigelt, profesor astronomije na Institutu Max Planck, koautor studije objavljene u časopisu Astronomy & Astrophysics. U svojim posljednjim životnim fazama, crveni superdivovi poput WOH G64 odbacuju svoje vanjske slojeve plina i prašine u procesu koji može trajati tisućama godina. "Ova je zvijezda jedna od najekstremnijih te vrste i svaka drastična promjena može je dovesti bliže eksplozivnom kraju", kaže Weigelt.
Upravo odbacivanje materijala zaslužno je za nepravilne oblike koje vidimo na njihovih fotografijama, svojevrsnu "kukuljicu" oko zvijezde. Dodatno je znanstvenike iznenadio izduženi oblik oblaka oko zvijezde, koji je drugačiji od onoga predviđenoga računalnim simulacijama. Moguće je, kažu, da je do izobličenja došlo pod utjecajem gravitacije neke obližnje zvijezde, koju tek treba otkriti, ili pak uslijed neuobičajenog djelovanja same zvijezde.
Prvu fotografiju zvijezde WOH G64 u punoj rezoluciji možete pronaći ovdje.