Europski dvostruki satelit za promatranje Sunčeve korone lansiran u orbitu
Sustav Proba-3 poznat je i kao "stroj za pomrčine" jer se sastoji od dvaju satelita, koji će se iznimno precizno pozicionirati u odnosu prema Suncu, kako bi jedan mogao obavljati promatranja u sjeni drugoga
Satelit Proba-3 Europske svemirske agencije lansiran je protekloga tjedna, 5. prosinca, iz Indije, raketom Polar Satellite Launch Vehicle (PSLV-XL) Indijske svemirske agencije ISRO. Jedinstven je to satelit namijenjen promatranju Sunčeve korone, budući da će se u orbiti razdvojiti na dva dijela, no oni će potom morati biti u vrlo preciznom položaju i orijentaciji. To će im omogućiti da jedan od njih, Coronagraph, može snimati blisku okolinu Sunca (koronu) u sjeni drugog satelita, Occultera, udaljenoga oko 150 metara.
Stvaranje umjetne pomrčine
Occulter tako ima cilj zakloniti samo Sunčev disk, tj. stvoriti umjetnu "pomrčinu" drugom satelitu, kako bi ovaj pak mogao snimiti što bolje fotografije. U preciznom pozicioniranju pomoći će im laserska veza, kojom će pozicija i udaljenost među njima biti vrlo precizno mjereni, pa potom aktivno prilagođavani. Uz to, koristit će se više tehnologija za pozicioniranje kako bi se postigla željena milimetarska preciznost. Bit će tu GNSS prijemnici, radio veze, optičke kamere koje prate bljeskajuće LE-diode, laseri i reflektori te senzori za detekciju stvorene sjene.
Uspješan let dvaju satelita u strogo kontroliranoj formaciji otvorit će nove mogućnosti primjene u znanosti, jer će time biti moguće simulirati daleko veće znanstvene instrumente, radioteleskope ili interferometre, najavila je ESA.
Sateliti su se uspješno od rakete-nosača odvojili 18 minuta nakon lansiranja i uspješno su ušli u željenu orbitu oko Zemlje. Za sada su još uvijek spojeni, a tek kasnije će, početkom sljedeće godine, doći do njihovog razdvajanja i preciznog pozicioniranja. Sustav od dva satelita u praksi će funkcionirati kao jedan 150-metarski teleskop, kakvoga bi bilo iznimno nepraktično u jednom komadu lansirati u svemir. Početak znanstvenih opažanja očekuje se kroz četiri mjeseca.
Sateliti Proba-3 nalazit će se u visoko eliptičnoj orbiti s apogejem (tj. najudaljenijom točkom od Zemlje) od oko 60.000 kilometara te perigejem (najnižom točkom) od 600 km. Koronagrafsko promatranje i stvaranje umjetne pomrčine između dvaju satelita, kao i eksperimenti letenja u aktivno održavanoj preciznoj formaciji odvijat će se u putanji prema apogeju, a dok će sateliti orbitirati prema Zemlji, tek će pasivno letjeti u formaciji.
