U ponedjeljak, 23. lipnja u 17 sati po našem vremenu uživo će biti moguće pratiti premijerno otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin. "Prvo svjetlo" najmoćnijeg zemaljskog teleskopa na svijetu velik je događaj, a dolazi više od deset godina nakon početka gradnje opservatorija, koji se nalazi na planini Cerro Pachon u čileanskim Andama, na nadmorskoj visini od 2.672 metra.

Opservatorij Vera C. Rubin dio je globalnog napora za otkrivanje misterija svemira, a cilj mu je omogućiti dosad najopsežnije promatranje i praćenje objekata i pojava u svemiru panoramskim sustavnim opažanjem noćnog neba i katalogiziranjem snimljenih objekata. Prema najavama, njegova će najveća digitalna kamera na svijetu prikupiti više astronomskih podataka u prvoj godini rada nego svi ostali teleskopi zajedno.

"Timelapse" noćnog neba

Digitalni senzor teleskopa, promjera 1,5 metar, razvijen je u američkom laboratoriju SLAC National Accelerator Laboratory. Sastavljen je od 198 zasebnih sofisticiranih CCD senzora od po 16 megapiskela, što će mu dati ukupnu rezoluciju čak 3,2 gigapiksela. Kamera ima masu od oko 2.800 kg, a njezini senzori će biti hlađeni na temperaturu od oko -100°C. Primarno zrcalo teleskopa imat će promjer od 8,4 metra, sekundarno zrcalo ima promjer od 3,4 m, a tercijarno 5 m.

U tijeku tri do četiri noći ovaj će teleskop moći snimiti cijelo njemu vidljivo nebo (u vidljivom spektru) i činit će to najmanje narednih deset godina. Imat će vidno polje široko 3,5 stupnja, što je relativno mnogo za tako veliki teleskop. To će mu omogućiti bilježiti promjene na velikom dijelu neba, pa će rezultat njegovih opažanja biti stvaranje "najvećeg filma u povijesti", odnosno timelapse prikaza svemira. Ekspozicije će obično trajati po 15 sekundi, s pauzom od po 5 sekundi, a isti dio neba će se snimati dva puta zaredom, kako bi se mogao odstraniti eventualni utjecaj kozmičkih zraka na senzore.

• +1

Očekuje se da bi Opservatorij Vera C. Rubin za deset godina rada trebao katalogizirati oko 17 milijardi zvijezda, 20 milijardi galaksija i milijune prolaznih pojava (to se prevodi u oko 60 petabajta podataka). Očekuje se da će otkriti i milijune asteroida u našem Sunčevu sustavu. Njegovo istraživanje moglo bi biti izuzetno važno i za eventualnu obranu našeg planeta od potencijalno opasnih asteroida. Omogućit će nam saznanja o mnogim pojavama u svemiru, a mogao bi nam pomoći pri rješavanju velikih zagonetki kao što su tamna materija i tamna energija svemira.

Hrvatski stručnjaci

Na ovom važnom projektu rade i dva znanstvenika hrvatskog podrijetla. Astrofizičar prof. dr. Željko Ivezić direktor je gradnje ovog veličanstvenog opservatorija. Na dijelu projekta koji se pak bavi prikupljanjem i obradom podataka radilo je oko stotinu informatičara na čelu s astrofizičarom prof. dr. Mariom Jurićem. Uz to su i znanstvenici s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu bili uključeni u rješavanje problema hlađenja jedinstvene astronomske kamere.

Prvo svjetlo teleskopa Vera C. Rubin bit će svečani događaj, koji će biti moguće pratiti uživo putem YouTubea, a i zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla pridružit će se mnogobrojnim institucijama širom svijeta koje će događaj prenositi uživo. U prijenosu u njihovoj kino dvorani Ante Radonić će uživo komentirati cijeli događaj.