Astronom Xi Zhang s američkog sveučilišta Santa Cruz imao je "ludu ideju", koju je i opisao 2017. godine u znanstvenom radu objavljenome u časopisu Nature. Na temelju podataka sa sonde New Horizons, koja je dvije godine prije toga bila proletjela u blizini Plutona i prikupila brojne podatke o njemu, zaključio je da je moguće da taj patuljasti planet ima atmosferu potpuno drugačiju od svih ostalih u Sunčevom sustavu. Zaključio je, naime, da Pluton obavija "maglica" dušika, metana i ugljičnog dioksida, koja se zagrijava i hladi te tako kontrolira temperaturu malenog planeta.

Magla svuda…

Pluton je stoga nešto hladniji nego što bi se očekivalo, a fenomen "maglice" dobro objašnjava i tu pojavu. Dodatno, cijelu atmosferu Plutona remeti i njegov mjesec Haron, pa je privlači k sebi i tako dovodi do još jedne interakcije kakve u Sunčevom sustavu nema. Ta Zhangova "luda ideja" bila je kritizirana, nikad zapravo potvrđena, ali je došla s jasnim predviđanjem: "U slučaju da izmaglica zaista hladi Pluton, trebala bi emitirati snažno srednje infracrveno zračenje, a ono bi trebalo biti vidljivo kad astronomima bude dostupan dovoljno velik i snažan teleskop."

Prošlo je od tada ponešto vremena, a astronomi su dobili naručeno – dovoljno snažan teleskop s infracrvenim kamerama, koji je u stanju zabilježiti potrebni spektar. Ovog proljeća takvo se opažanje i dogodilo, pa je instrument MIRI svemirskog teleskopa James Webb snimio Pluton, Haron i toplinsko zračenje koje emitiraju tijekom rotiranja jednog oko drugoga. Prikupljeni podaci potvrdili su Zhangove hipoteze, pa je on sada objavio novi rad u časopisu Nature Astronomy, koji podastire potrebne dokaze za neobične pojave u Plutonovoj "rashladnoj" atmosferi.

…magla oko nas?

"Pluton se nalazi na zaista jedinstvenom mjestu kad je riječ o ponašanju planetarnih atmosfera. Dakle, ovo nam daje priliku da proširimo svoje razumijevanje o tome kako se izmaglica ponaša u ekstremnim okruženjima", piše sada Zhang. "I nije to samo Pluton – znamo da Neptunov mjesec Triton i Saturnov mjesec Titan također imaju slične dušikove i ugljikovodične atmosfere pune čestica izmaglice. Dakle, moramo preispitati i njihove uloge."

Otkriće ima implikacije i na povijest našeg planeta, dodao je Zhang. "Prije nego što se kisik nakupio u Zemljinoj atmosferi, prije otprilike 2,4 milijarde godina, život je već postojao. Ali tada je Zemljina atmosfera bila potpuno drugačija – bez kisika, uglavnom dušik i puno kemije ugljikovodika. Dakle, proučavanjem Plutonove izmaglice i njezinog kemijskog sastava mogli bismo dobiti nove uvide u uvjete koji su ranu Zemlju učinili nastanjivom."