Posljednjih dana u javnosti se govori o asteroidu 2024 YR4, koji je krajem prošle godine proletio pored nas, a u naše će svemirsko susjedstvo svratiti i za četiri, pa potom i za osam godina. Trenutačno mu znanstvenici procjenjuju šanse da udari u Zemlju na niskih 2,3%, međutim i tako niska vjerojatnost stavlja ga na vodeće mjesto prema opasnosti – 2024 YR4, dakle, od svih nekoliko desetaka praćenih asteroida ima najviše šanse udariti u Zemlju u dogledno vrijeme, već krajem 2032. godine.

Edukacija javnosti

No, od njega je veći, a samim time i potencijalno opasniji, asteroid 99942 Apophis – promjera oko 375 metara, desetak je puta veći, a u blizini našeg će planeta prohujati već 2029. godine. Sada znamo da će se taj bliski susret odvijati na oko 32.000 kilometara, što će Apophisa učiniti vidljivim golim okom na noćnom nebu. Taj će događaj omogućiti njegovo detaljno proučavanje, otvoriti mogućnost da ga presretnemo svemirskom sondom, a ujedno je i povod Ujedinjenim narodima za proglašavanje 2029. godine za "Međunarodnu godinu svijesti o asteroidima i planetarne obrane".

Prolazak Apophisa bit će, kažu, događaj kakav se odvija jednom u tisućljeću, pa je idealna prilika da se javnost osvijesti o potencijalnoj opasnosti koju asteroidi mogu predstavljati. U obilježavanje te godine i globalnu edukacijsku kampanju priključiti će se i Europska svemirska agencija sa svojim Centrom za koordinaciju objekata bliskih Zemlji (NEOCC), koji prati preko 37 tisuća asteroida. I taj je program, kažu, trenutačno fokusiran na asteroid 2024 YR4, snimaju ga moćnim teleskopima i izračunavaju mu putanju, kako bi vjerojatnost od oko 98% za siguran bliski susret što prije podigli na 100%.

Iz ESA-e su objavili i primjer: Ilustraciju kojom pokazuju kako trenutačno izgledaju procjene putanje tog asteroida pored Zemlje, odnosno što znači kad kažu da mu je vjerojatnost udara nešto viša od 2%. Ovaj grafički prikaz sastoji se od oko 500 točaka u kojima bi se 2024 YR4 mogao naći 22. prosinca 2032. godine, a dobivene su Monte Carlo simulacijama na temelju dosad dostupnih podataka o njegovoj veličini i putanji.

Ukupno, koridor rizika obuhvaća plus/minus dvije lunarne udaljenosti lijevo i desno od nas, tj. oko 2 milijuna kilometara – budući da je naš planet promjera 12.756 km, to daje izračunatu vjerojatnost udara. Kako će podataka o putanji biti više, i simulacije će biti preciznije, a i ESA očekuje da će one pasti na nulu.

Europski centar NEOCC ima i zanimljiv slogan "Dinosauri nisu imali svemirsku agenciju", kojim ističu važnost aktivnog praćenja asteroida i kometa u blizini Zemlje, kako i nas ne bi zadesila ista sudbina kao i dinosaure prije otprilike 65 milijuna godina.