Kongres Sjedinjenih Američkih Država donio je u kolovozu 2022. godine Zakon o čipovima i znanosti, poznatiji kao “CHIPS and Science Act” . Ovim potezom, američka vlada odlučila je uložiti više od 50 milijardi dolara u potporu domaćoj industriji poluvodiča i tako signalizirala da želi očuvati tehnološku nadmoć. Kratica je izvedena od "Creating Helpful Incentives to Produce Semiconductors” - "Stvaranje korisnih poticaja za proizvodnju poluvodiča” što najbolje opisuje svrhu - poticaji domaćoj industriji poluvodiča.

Dvije godine - još se planira

Ured za program čipova pri Ministarstvu trgovine SAD-a već neko vrijeme bavi se raspodjelom sredstava da bi se, po svrsi Zakona,  izgradili novi pogoni za proizvodnju čipova na američkom tlu te revitalizirala nacionalna infrastruktura za istraživanje i razvoj poluvodiča. Dvije godine nakon donošenja zakona, politički analitičari i stručnjaci propituju brzinu raspodjele sredstava i  pitaju se je li tempo implementacije prespor za ambiciozne ciljeve koje zakon postavlja.

Možda je dobro da se čeka?

No, procjena uspješnosti ovog programa ovisi o perspektivi iz koje se promatra. Zakon o čipovima postavlja tri ključna cilja: smanjenje rizika od vanjskih šokova u uvozu, jačanje tehnološke konkurentnosti Sjedinjenih Država te umanjenje sigurnosnih rizika povezanih s korištenjem stranih čipova u kritičnim sustavima nacionalne sigurnosti. Uzimajući u obzir ove ciljeve, pobornici programa kažu, dugoročno planiranje proizvodnih kapaciteta i poticanje inovacija pokazuju se važnijima od brzine inicijalne gradnje.

Geopolitička važnost naprednih čipova

U srži Zakona o čipovima leži spoznaja o izuzetnoj geopolitičkoj važnosti naprednih čipova. Računalne sposobnosti najnovijih čipova smatraju se kao "multiplikatori snage" koji istovremeno potiče ekonomski rast i vojnu modernizaciju. Američke tvrtke, nekada dominantne u proizvodnji naprednih čipova, postupno su gubile tržišni udio pred stranim konkurentima, a proizvodnja se većinom preselila u zemlje istočne Azije. Do 2022. godine, Sjedinjene Države ostale su bez kapaciteta za proizvodnju najnaprednijih čipova na svom teritoriju pa je jedino bilo moguće da se intervencijom države donese Zakon o čipovima kako bi se okrenuo ovaj trend. A trend je svakako silazne linije, sto se vidi upravo ovih dana po financijskim pokazateljima koje je predočio nekad lider, ponos američke tehnologije, a danas shrvani Intel. Nada koju Intel gaji za oporavak, leži upravo u ovom Zakonu.

Alocirano oko 28 milijardi dolara

Dosadašnji napredak u implementaciji zakona je počeo dobivati kritike iako se već novci planirano dijele, ali nema konkretnih akcija izgradnje. Ured za program čipova već je, kroz preliminarne dogovore, alocirao oko 28 milijardi dolara od ukupno predviđenih 39 milijardi za izgradnju novih proizvodnih pogona. Ostatak do 50 milijardi ide u druge svrhe. Značajna ulaganja uključuju do 6,1 milijardu dolara za projekte tvrtke Micron Technology u saveznim državama New York i Idaho, zatim do 8,5 milijardi dolara izravnih sredstava i 11 milijardi dolara zajmova za Intelove objekte u više država, 6,4 milijarde dolara za Samsungova postrojenja u Teksasu, 6,6 milijardi dolara za tri proizvodna pogona tajvanske tvrtke TSMC u Arizoni te 1,5 milijardi dolara za proširenje kapaciteta tvrtke GlobalFoundries u New Yorku i Vermontu. Svima je zajednička lokacija, a to je prostor Sjedinjenih Država.

Osim izravnih ulaganja u proizvodne kapacitete, zakon predviđa i značajna sredstva za razvoj radne snage. Planirano je osnivanje novih centara za obuku i usavršavanje, a najmanje 40 milijuna dolara namijenjeno je programima obuke i razvoja vještina potrebnih u industriji poluvodiča. Na polju istraživanja i razvoja, u tijeku je uspostavljanje Nacionalnog centra za tehnologiju poluvodiča, a povećano je i financiranje Nacionalne znanstvene zaklade s ciljem poticanja inovacija u ovom sektoru. Zakon također uvodi značajne porezne poticaje, uključujući 25-postotni porezni kredit za kapitalna ulaganja u proizvodnju poluvodiča, čime se dodatno nastoji potaknuti domaće tvrtke na ulaganje i proširenje proizvodnje.

Manjak kvalificirane radne snage

Međutim, mnogo toga je još na papiru. Posebno, ako se i krene u izuzetnom tempu u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, manjkat će kvalificirane radne snage. Na papiru su i ideje za to ali ne postoji savezni plan kako da se u obrazovnim institucijama potakne studente da se opredijele za nova zvanja, na primjer, olakšavanjem plaćanja školarine, ili besplatnog školovanja. Studiranje u SAD je ogromni trošak, na primjer, prestižna sveučilišta, koštaju po 60 tisuća dolara godišnje po studentu. Prema podacima Ureda za statistiku rada SAD-a, zaposlenost u zanimanjima računarstva i informacijske tehnologije trebala bi porasti za 25 posto od 2021. do 2031. godine, što je znatno brže od prosjeka za sva zanimanja. Očekuje se da će taj rast rezultirati s otprilike 682.800 novih radnih mjesta tijekom desetljeća.

Globalna konkurencija sve intenzivnija

Istovremeno, globalna konkurencija postaje sve intenzivnija, s drugim regijama poput Europske unije i Kine koje također ulažu u razvoj vlastitih industrija poluvodiča.

Zakon o čipovima i znanosti nesumnjivo predstavlja prekretnicu u nastojanjima Sjedinjenih Američkih Država da ponovno uspostave vodeću poziciju u proizvodnji poluvodiča i tehnološkim inovacijama. Ali kako stvari sada stoje, budućnost američke tehnološke dominacije i nacionalne sigurnosti visi u zraku upravo zbog spore provedbe ove ambiciozne inicijative