Senzori u Černobilu otkrili da dijelovi reaktora i dalje tinjaju

Prošloga mjeseca obilježeno je 35 godina od katastrofalne eksplozije nuklearne elektrane u Černobilu, što se poklopilo s otkrićem da je u jednoj nedostupnoj prostoriji povećan broj emisije neutrona

Sandro Vrbanus petak, 7. svibnja 2021. u 17:39

Prije 35 godina i nekoliko dana, točnije 26. travnja 1986. godine, dogodila se katastrofalna nesreća u nuklearnoj elektrani u Černobilu, koja je bila prva, a do danas je ostala i najveća katastrofa povezana s jednom nuklearnom centralom. Ova se "okrugla" obljetnica poklopila s novim nezgodnim otkrićem ukrajinskih znanstvenika koji rade na projektu rastavljanja ostataka nuklearnog reaktora.

Oni su naveli kako su njihovi senzori u jednoj nepristupačnoj sobi unutar bivše Memorijalne elektrane Vladimir Iljič Lenjin na sjeveru današnje Ukrajine otkrili neuobičajeno visoke (i rastuće!) koncentracije emitiranih neutrona. Neutroni su posljedica procesa nuklearne fisije, odnosno radioaktivnog raspada čestica, pa se sada sumnja da negdje u ruševinama i dalje postoji određena količina urana, nekadašnjeg goriva ove elektrane, koji i dalje tinja. "Kao žar u ugašenom roštilju", opisao je situaciju Neil Hyatt, nuklearni kemičar sa sveučilišta u Sheffieldu.

Černobil 2.0

Trenutačno je oko ovog slučaja mnogo nepoznanica, no nitko ne može isključiti mogućnost neke nove nesreće. Broj neutrona koje senzori očitavaju polako raste, pa je vrlo vjerojatno da se još nekoliko godina ništa neće dogoditi. Znanstvenici sada pokušavaju utvrditi hoće li ova tinjajuća reakcija sama od sebe stati, ili će eskalirati do razine na kojoj bi trebalo intervenirati kako bi se spriječila neka nova černobilska katastrofa.

Novi pokrov (sarkofag) černobilske centrale
Novi pokrov (sarkofag) černobilske centrale

Novo zračenje neutrona otkriveno je unatoč tomu što je u studenome 2016. godine 1,5 milijardu eura vrijedan "sarkofag" postavljen preko centrale, s ciljem stabilizacije uvjeta unutar nje i zaustavljanja mogućih reakcija. No, u posljednje četiri godine na mjestima je izmjereno dvostruko veće zračenje nego prije, pa se pretpostavlja da je uzrok tome sušenje nuklearnog goriva do kojeg sada ne može doprijeti kiša. No, znanstvenici još u to nisu sigurni niti znaju kako bi taj mehanizam mogao funkcionirati. U svakom slučaju najavljuje se daljnje pomno praćenje situacije jer prijetnju nove nuklearne katastrofe ne misle ignorirati.