U zagrebačkoj Laubi predstavljen je Izvještaj o stanju planeta 2024. Riječ je o dvogodišnjoj publikaciji koju svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF istovremeno objavljuje u cijelom svijetu. U odnosu na brojke iznesene prije dvije godine rezultati iz najnovijeg izvještaja su još gori.  

Šokantno, ali očekivano

Kako je predstavljajući podatke rekla Dunja Mazzocco Drvar, programska direktorica WWF Adrije, u posljednjih pola stoljeća došlo je do prosječnog pada populacije od 73% u promatranim populacijama kralješnjaka. Ovaj postotak odražava prosječnu proporcionalnu promjenu u veličini promatranih populacija životinja diljem svijeta, a ne broj izgubljenih jedinki ili broj izgubljenih populacija. Zemlja se približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu, upozorila je, i ne želimo li prijeći preko crte s koje nam više nema povratka, tijekom sljedećih pet godina morat ćemo uložiti veliki zajednički napor kako bismo riješili dvostruku krizu klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.

"Podatak o prosječnom smanjenju populacija promatranih vrsta za 73% je šokantan, ali očekivan. Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prijelomnim točkama koje prijete oštetiti Zemljine sustave za održavanje života i destabilizirati društva", rekla je Mazzocco Drvar. 

Populacijski trendovi

Indeks živućeg planeta koji je izradilo Zoološko društvo u Londonu uključuje gotovo 35.000 populacijskih trendova za 5495 vrsta koji se prate od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U tom razdoblju, otkrila je Mazzocco Drvar, najveći pad zabilježen je u slatkovodnim (85%) ekosustavima, zatim u kopnenim (69%) i potom morskim (56%). Pritom najveću prijetnju populacijama divljih vrsta diljem svijeta predstavljaju gubitak i degradacija staništa kojima je najčešći uzrok ljudska potreba za sve većim količinama hrane. Na listi prijetnji visoko kotira i prekomjerno iskorištavanje tla, pojava invazivnih vrsta i raznih bolesti. Dakako, ne treba smetnuti s uma ni klimatske promjene koje su desetkovale divlje vrste u Latinskoj Americi i na Karibima. U tim je krajevima zabilježen zapanjujući prosječni pad čak od 95%!

Pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava, upozorila je Mazzocco Drvar. Narušeni ekosustavi prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo, od čistog zraka i vode do zdravog tla na kojem proizvodimo hranu, i postaju osjetljiviji na prijelomne točke koje se pojavljuju  kad se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena na lokalnoj, regionalnoj, ali i na globalnoj razini.

Globalne prijelomne točke

"Kad kumulativne promjene dosegnu određeni prag, onda se sustav više ne može zaustaviti. Sustav postaje samoodrživ i procesi se počinju događati bez našeg utjecaja i bez nekakvih poznatih uzoraka koje smo imali u prirodi", objasnila je Mazzocco Drvar. "Posljedice onda mogu biti katastrofalne."

Globalne prijelomne točke, kao što je nestanak amazonske prašume ili masovno odumiranje koraljnih grebena, imaju golemi utjecaj na cijeli planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda, jasno je upozorenje koje se da iščitati iz Izvještaja. Broj šumskih požara u Amazoniji u rujnu je dosegao 14-godišnji maksimum, a ove godine zabilježeno je četvrto masovno izbjeljivanje koralja. Na regionalnoj razini pak krivolov i trgovina bjelokosti u Gabonu i Kamerunu populaciju tamošnjih šumskih slonova smanjila za 78 do 81 posto.

Izolirani uspjesi

Katastrofalne brojke se nižu, no Indeks otkriva i da su se zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, stabilizirale ili čak povećale populacije nekih vrsta: broj planinskih gorila u planinama Virunga u istočnoj Africi raste po stopi od 3% godišnje, a primijećen je i povratak bizona u središnju Europu. Takvi izolirani uspjesi nisu dovoljni, ali pokazuju kojim putem treba krenuti.

"Imamo rješenja i znamo kako ćemo transformirati prije svega poljoprivredni sektor, odnosno način na koji koristimo zemljište i kako koristimo resurse za proizvodnju hrane, kako ćemo transformirati energetski sektor koji vrši glavni pritisak na prirodu i okoliš te kako reformirati financijske sustave koji se trebaju voditi na pravedan i uključiv način", rekla je Mazzocco Drvar predstavljajući Izvještaj. 

Globalni okvir za biološku raznolikost postavio je ambiciozne ciljeve kojih bi se sve države svijeta trebale pridržavati kako bi se zaustavili i poništili prirodni gubici; Pariškim sporazumom porast globalne temperature ograničen je na 1,5^oC; UN-ovi je postavio ciljeve održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva. No, Izvještaj o stanju planeta navodi da su nacionalne obveze i djelovanje na terenu daleko od onoga što nam treba da u sljedećih pet godina postignemo sve zacrtane ciljeve i izbjegnemo opasne prijelomne točke. 

"Svijet se složio oko ciljeva koje trebamo postići. Znamo što trebamo napraviti i znamo kako ćemo to napraviti. Sad nam samo treba hrabrost i odlučnost da djelujemo", zaključila je Mazzocco Drvar.