Autonomni dron prvi puta u utrci pobijedio ljude

Utrke dronova uzbudljiv su sport koji zahtijeva veliku spretnost i vještinu pilota. No, najnovije istraživanje švicarskih znanstvenika pokazalo je kako se oni ne mogu mjeriti s autonomnim sustavima

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 26. srpnja 2021. u 15:30

Utrke agilnih multirotorskih letjelica sve su popularniji sport koji je k tome i vrlo atraktivan za gledanje, kako izvana, tako i iz prvog lica, kroz snimke koje stvaraju ugrađene kamere. Za upravljanje ovim dronovima potrebni su velika vještina, mnogo treninga, koordinacija između ruke i oka, kao i izvrsni refleksi pilota – no, sve to, čini se, više nije dovoljno da bi se pobijedili autonomni dronovi.

Sa Sveučilišta u Zürichu stiže vijest o novom postignuću njihovih znanstvenika koji se bave robotikom. Njihov je autonomno upravljani maleni dron, korištenjem novog naprednog algoritma za izračun optimalne putanje, prvi puta uspio u utrci pobijediti dronove pilotirane ljudskom rukom. Znanstvenici su do ovoga došli izradom novog, naprednog algoritma koji traži idealnu rutu leta kroz prepreke na standardnoj trkaćoj stazi za dronove, dok u obzir uzima i putanje kojima su vozili ljudi i fizička ograničenja samog drona.

Brži od treniranih pilota

U konačnici algoritam je uspio izračunati, a potom i odvesti, takvu rutu koju nisu uspjeli postići trenirani piloti. Svi krugovi koje je automatika postigla zabilježili su bolja vremena od ljudskih krugova. Osim što su postizali brža vremena, dronovi su ostvarivali ih značajno konzistentnije kada su bili autonomno upravljani, nego kada su za kontrolama iste letjelice bili ljudi. Potonje znanstvenike nije iznenadilo jer je optimalnu putanju računalu mnogo lakše uvijek iznova ponoviti nego što je to ljudima.

Ono što za sada sprječava komercijalizaciju ove tehnologije jest njezina zahtjevnost u pogledu računalnog vremena. Kako bi se izračunala idealna putanja za dronove trenutačno je potrebno oko sat vremena "offline" rada prije nego se odradi prva vožnja. Isto tako, algoritmi za sada ovise o vanjskim kamerama koje proučavaju stazu i izračunavaju idealnu putanju. U narednim verzijama istraživači imaju ideju ubrzati izvođenje algoritama te za orijentaciju koristiti kamere sa samih dronova.

No, prvi cilj je postignut – pokazano je da autonomni sustavi mogu brže, bolje i preciznije upravljati letjelicama kroz zahtjevne rute. Moguće primjene ovog algoritma vide u autonomnoj dostavi paketa, traganju i spašavanju, nadzoru iz zraka i sličnim primjenama u kojima su bespilotne letjelice vrlo korisne.