Mark Zuckerberg pokrenuo je TheFacebook na Harvardu u veljači 2004. Nekoliko dana kasnije, 650 studenata otvorilo je račune. Danas Facebook ima otprilike dvije milijarde aktivnih korisnika dnevno.

Zabrinjavajuće usporedbe

Paralelno s meteorskom ekspanzijom Facebooka raste zabrinutost za mentalno zdravlje adolescenata i mladih odraslih osoba. Prema podacima američkog Centra za kontrolu bolesti, stopa samoubojstava među mladima starosti između 10  i 24 godine bila je stabilna od 2000. do 2007.; zatim se povećala za 57% u razdoblju između 2007. i 2017.

Postoji velik broj radova koji prikazuju korelacije između društvenih mreža i blagostanja, ali još uvijek malo znamo o uzrocima i posljedicama. Ljudi koji više koriste društvene mreže mogu postati depresivniji ili, obrnuto, oni koji su depresivniji mogu biti aktivniji na društvenim mrežama. Nedostaju pravi uzročni dokazi.

Veliki uzorak

Istraživači MIT-a, milanskog Sveučilišta Bocconi i Sveučilišta u Tel Avivu odlučili su prazninu popuniti novim radom koji će biti objavljen u časopisu American Economic Review. Oni su postupno uvođenje Facebooka na fakultetima uparili s 430.000 odgovora iz ankete NCHA o mentalnom zdravlju i dobrobiti u kampusima diljem SAD-a. Istraživači su otkrili značajnu vezu između Facebooka i pogoršanja mentalnog zdravlja među studentima.

Prikupljeni podaci ukazuju da se pristup Facebooku poklapa s povećanjem teške depresije za 7% i anksioznog poremećaja za 20%. Uz to, veći postotak učenika simptome je liječio psihoterapijom ili antidepresivima. Ukupno, čini se da je negativan učinak Facebooka na mentalno zdravlje otprilike petinu veličine onoga što iskuse oni koji izgube posao.

Faktor vremena

Čini se da se učinci povećavaju s vremenom, primjećuju istraživači. Na primjer, ako je u kasnu jesen 2004. brucoš na Harvardu imao Facebook dostupan jedan semestar, a student druge godine dva semestra, čini se da je učinak bio jači kod studenta druge godine, koji je bio izloženiji Facebooku.

"Ljudi se pitaju koliko nam ovo sada govori o Facebooku ili Instagramu", otkrivaju istraživači koji ne bježe od kritika; štoviše, oni nagađaju da je sveprisutnost pametnih telefona u međuvremenu samo ojačala utjecaj ovih komunikacijskih kanala. 

Jedna dimenzija

No, mentalno zdravlje korisnika Facebooka samo je jedna dimenzija na temelju koje se mjeri ukupni učinak društvenih medija. Ljudi iz njih dakako mogu izvući i koristi, poput povezanosti sa starim prijateljima, pristupa grupama istomišljenika ili popustima za proizvodi koji bi im inače bili preskupi.

Prošle godine čak je 4,5 milijardi ljudi, dakle više od polovice svjetske populacije, imalo račun na društvenim mrežama. Zbog toga istraživači smatraju kako bi tvrtke koje stoje iza društvenih mreža, baš kao i zakonodavci, trebali poraditi na ublažavanju potencijalno štetnih učinaka na mentalno blagostanje. 

Jer, svi trendovi i sve brojke neumoljivo pokazuju kako se mentalno zdravlje među mladim odraslim osobama konstantno pogoršava. Stoga je, kažu istraživači, vrijedan svaki dokument koji može ponuditi uvid u razloge ovog trenda.