Europska komisija ovoga je tjedna povukla prilično kontroverzan potez, koji je rezultat višemjesečnih pregovora i debata među njezinim povjerenicima. Ovaj politički dogovor o tekstu "akta o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti" donosi, kako kažu, novosti za "određene energetske djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije" – što, očekivano, nije najbolje prošlo u javnosti.

Plinom protiv ugljena?

Cilj taksonomije EU-a jest usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti te time ubrzati zelenu tranziciju i ostvariti zacrtane klimatske ciljeve.

"Uzimajući u obzir znanstvene savjete i aktualni tehnološki napredak, Komisija smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije važna za tranziciju", poručili su te dodali: "Izdvojene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije usklađene su s klimatskim i okolišnim ciljevima Unije i omogućit će nam da brže napustimo onečišćujuće djelatnosti, kao što je proizvodnja ugljena, i okrenemo se klimatski neutralnoj budućnosti."

Europski greenwashing

Iako je deklarativno jedan od ciljeva ove taksonomije spriječiti greenwashing, odnosno lažno predstavljanje određenih industrija ili proizvoda kao "ekoloških", upravo uvrštenje plina među izvore energije koji se mogu smatrati zelenima mnogi su sada prozvali greenwashingom, iako EK postavlja određene uvjete:

"Ispune li jasne i stroge uvjete (…), određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije mogu se smatrati prijelaznim djelatnostima. Za djelatnosti u oba sektora uvjet je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, za djelatnosti u sektoru nuklearne energije da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoliša, a za djelatnosti u sektoru plina da doprinose prelasku s ugljena na obnovljive izvore energije." Sve plinske elektrane morat će biti unutar zadanih razina štetnih emisija, morat će zamijeniti ugljen kao energent i do 2035. u potpunosti biti zamijenjene obnovljivim izvorima energije.

Dakle, Europska komisija predana je svojim ekološkim ciljevima za 2030. i 2050. godinu, želi potaknuti tranziciju gospodarstva prema zelenoj energiji, a prije toga će usmjeravati privatne ulagače prema plinu i nuklearnoj energiji, koje vide kao prijelazna rješenja do potpuno "zelene" energije.

Kad je riječ o nuklearnim elektranama, unutar Unije čuju se prilično disonantni tonovi. Njemačka je nedavno najavila gašenje preostalih nuklearki, a Francuska izgradnju novih. U pogledu plina, koji je nesumnjivo generator stakleničkih plinova, ekološki su aktivisti daleko nezadovoljniji ovom odlukom EK, i poručuju da vremena za tako sporu tranziciju nema.

Gdje smo tu mi?

Za slučaj da ste se pitali gdje u svemu stoji Hrvatska – kratki podsjetnik. Prošle je godine naša Vlada potpisala zajedničko otvoreno pismo, s još devet zemalja članica Europske unije, u kojem ističe važnost nuklearne energije kao prihvatljivoga rješenja za klimatske promjene. Kad je riječ o plinu, on u hrvatskom energetskom miksu sudjeluje s oko 19%.

U pogledu energetske tranzicije, naša Vlada je na konferenciji COP26 obećala do 2030. godine smanjiti emisije CO₂ za 45% i imati udio od 39% obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji te time čak i nadmašiti ono što je EU zacrtala.