Znate li koje su, i kada, najviše izmjerene temperature u Hrvatskoj?
U godini El Niña, nastavka globalnog zatopljenja, brojnih toplinskih valova i rekordno niskih razina arktičkog leda, pogledajmo i kakva je situacija povijesno bila u našoj zemlji
Posljednjih devet godina, prema službenim mjerenjima, bilo je najtoplijih devet unatrag otprilike stoljeće i pol, otkako se globalno aktivno prate meteorološki parametri. Budući da je trend zagrijavanja i dalje prisutan, vrlo je vjerojatno kako će se i 2023. godina smjestiti pri vrh te neslavne ljestvice.
"Savršena oluja"
Ove godine događa se kombinacija faktora koje neki nazivaju i "savršenom olujom" klimatskih događaja. Naime, istodobno se događa nastavak trenda globalnog zatopljenja, povećanja emisije stakleničkih plinova, kao i efekt El Niña te solarna aktivnost koja je blizu svojeg maksimuma. Da ne bi sve stalo na ovim globalnim pojavama, tu su i lokalne poput erupcija vulkana, koje dodatno pojačavaju efekt staklenika i zagrijavanje Zemlje.
2023. godina do sada je imala najtopliji tjedan ikada (početkom ovog mjeseca), najtopliji lipanj i mjesec uopće, a nastave li se zabrinjavajući trendovi, ništa bolja situacija neće biti niti u ostatku godine. Oceani su već iznadprosječno topli i samo pojačavaju zagrijavanje cijelog planeta, a toplinski rekordi padaju ovih dana diljem sjeverne polutke.
U nastavku donosimo nekoliko aktualnih klimatskih grafikona sa svježim podacima:
Hrvatski rekordi
Nakon katastrofičnog uvoda, vratimo se na našu zemlju. Državni hidrometeorološki zavod na svojim stranicama ima "top listu" najviših temperatura ikada izmjerenih u Hrvatskoj. Prema njima, do sada apsolutno najviša temperatura zraka, izmjerena u Hrvatskoj prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8°C.
Gotovo svi apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu. Izuzetak je tek Virovitica, gdje je apsolutni maksimum od 39,5°C izmjeren 27. lipnja 1965. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2012. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0°C izmjeren 17. srpnja 1928.
Tablica: Prvih 10 apsolutno najviših vrijednosti temperature zraka izmjerenih na meteorološkim postajama u Hrvatskoj
| Meteorološka postaja | Početak mjerenja (ili od kad do kada) |
Temperatura (°C) | Datum |
| Ploče | 1978. | 42,8 | 4. 8. 1981. |
| Starigrad Paklenica | 1992. - 2019. | 42,7 | 10. 8. 2017. |
| Karlovac | 1949. | 42,4 | 5. 7. 1950. |
| Knin | 1949.* | 42,3 | 10. 8. 2017. |
| Split Kaštela | 1981. | 42,2 | 2. 8. 2017. |
| Račinovci | 2007.* | 42,0 | 24. 7. 2007. |
| Nova Gradiška | 1981.* | 41,8 | 22. 8. 2012. |
| Cres | 1985.* | 41,5 | 21. 7. 2015. |
| Ston | 1981.* | 41,5 | 4. 8. 1981. |
| Gorinci | 2002. | 41,4 | 8. 8. 2013. |
*nepotpuni niz podataka, izvor: DHMZ
